Schmidt se prvo bavio integritetom izbora: Pa zašto su sumnje u izbornu krađu nikad veće
U jeku političkog pritiska, ali i nervoze nakon najave da je OHR pripremio nametanje izbornog zakona, konkretno političkog segmenta, nakon ogromnog negodovanja političkih stranaka i dijela javnosti Schmidt je nametnuo samo tehničke izmjene izbornog zakona. Tada je poručio da želi unaprijediti integritet izbornog procesa te stvoriti preduslove za transparentnije i fer izbore, što podrazumijeva i uvođenje tehnologije za nadziranje kompletnog izbornog procesa.
Promijenjena je odredba koja se odnosi na imenovanje novog ili zamjenskog člana biračkog odbora, date su neke dodatne ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), uveo mjere koje se odnose na sprječavanje zloupotrebe javnih sredstava i slično.
Međutim, sve to očito nije dovoljno. A nije dovoljno jer se Schmidt nije bavio pitanjima poput političke kontrole biračkih odbora ili uvođenjem skenera. Neko misli da BiH očito još nije spremna za tu vrstu tehničkih promjena, zbog toga imamo ogroman broj žalbi, zahtjeva za novo brojanje glasova pa i ponavljanje izbora.
Kako i zašto nakon nametanja i tehničkih izmjena zakona koje su trebale povećati integritet cijelog procesa i dalje imamo toliko nepravilnosti, manipulacija, nepovjerenja i slično? Kako se došlo do toga da se ponovo broje svi glasovi za nivo predsjednika entiteta Republika Srpska? Zašto pravosuđe ništa ne radi po tom pitanju, iako je najavljen pojačan angažman?
U međuvremenu je Schmidt nametnuo i politički segment izmjena izbornog zakona, što podrazumijeva i izmjenu Ustava FBiH. Upravo taj potez u izbornoj noći maksimalno je uzdrmao političku scenu u BiH. Već je podnesena i apelacija Ustavnom sudu BiH na tu odluku, a nižu se brojne kritike, kako iz BiH, tako i iz inozemstva. Dok jedni pozivaju na što brže formiranje vlasti, drugi poput DF-a ili SDA traže redefinisanje odluke, ne pristajući na formiranje vlasti po novim pravilima za koje je ocijenjeno da favoriziraju najviše HDZ te vode novim diskirminacijama.
I dok se visoki predstavnik fokusirao na politički segment izbornog zakona, evidentno je da je onaj tehnički dio izuzetno kompromitovan te da izmjene zakona koje je nametnuo uopšte nisu riješile problem. A problem će riješiti kada rad biračkih odbora odvoji od političkih stranaka, kada se uvedu skeneri, odnosno elektronsko brojanje glasova. Tek tada će se možda vratiti povjerenje javnosti u izborni proces, a do tada sve ono što je Schmidt nametnuo je, iako važno, ipak sekundarno pitanje koje ne garantuje fer izbore i integritet procesa.
