Schmidtov jučerašnji nastup privukao je pažnju u Njemačkoj: Evo kako je to opisao Spiegel
Kako podsjeća njemački medij, Schmidt je očigledno voljan da iscrpi svoje moći. U julu je najavio da želi promijeniti izborni zakon, a između ostalog, trebalo bi uvesti cenzus od tri posto, što bi vjerovatno osnažilo posebno hrvatske nacionalističke snage.
Ovaj potez izazvao je reakcije i komentare mnogih građana u Bosni i Hercegovini, koji ga doživljavaju kao opasno miješanje u unutrašnje stvari države.
Smeće, veliko smeće!
Schmidt je, podsjećaju, odbio poziv poslanika da raspravljaju o njegovim prijedlozima u parlamentu. Kada je na konferenciji za novinare u Goraždu jučer bio suočen s kritikama zakona, kako navodi Spiegel, "poludio je". Na videosnimku događaja vidi se kako viče "Smeće, veliko smeće!".
[TWITTER]1559917941830963200[/TWITTER]
"Ova zemlja mi je pri srcu", bjesnio je na slomljenom engleskom dodajući da se "lokalni političari samo igraju". “Pitajte svoja pitanja, ali shvatite da ja odlučujem”, odbrusio je novinarima. "Dosta mi je", zagrmio je.
U tekstu postavljaju pitanje da li je Schmidt pravi čovjek za posao vrhunskog diplomate. Međutim, problem ide dalje. Navode da je istina da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika jer je to nedemokratski, neokolonijalno. "To je drskost za narod Bosne i Hercegovine", istaknuto je.
I kancelar Olaf Scholz i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock posjetili su zapadni Balkan ove godine. Oboje su potvrdili značaj regiona za stabilnost Evrope. Istina je, međutim, da ni Berlin ni Brisel nisu ozbiljno zainteresovani za države nasljednice Jugoslavije i Albaniju.
Pregovori o pristupanju EU sa balkanskim zemljama stagniraju godinama. Nije bitno da li su pregovori, kao u slučaju Srbije, zvanično otvoreni ili ne. Mnoge zemlje EU jednostavno nisu spremne da prihvate ove članice.
U to sumnjaju i političari u Beogradu, Sarajevu i Skoplju, zbog čega neki, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, manje-više otvoreno koketiraju sa Moskvom. Rusija i Kina se politički i ekonomski šire na Balkanu. EU je odgovorna za geopolitički vakuum na svom južnom krilu. To je još jedan razlog zašto su politički sukobi između bivših strana rata u posljednje vrijeme ponovo pojačani: između Kosova i Srbije, ali i unutar Bosne i Hercegovine.
Stoga bi bilo još važnije da EU daje ponude balkanskim državama. To ne mora biti punopravno članstvo, to bi mogao biti i pristup evropskom unutrašnjem tržištu, kao što je "think tank European Stability Initiative" upravo iznio u svom radu.
Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama na Balkanu potrebna je perspektiva. Ono što im ne trebaju su agresivna predavanja bivših poslanika Bundestaga.
