Schmidtove paralele apsurdne i u paralelnom univerzumu: Kako je promašio "cijeli fudbal"
Govoreći o obrazovanju u BiH, konkretno o sadržaju udžbenika historije koji se koriste u bh. školama, Schmidt je u istu ravan stavio prvog predsjednika Republike BiH Aliju Izetbegovića i osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
"Zaista sam uvjeren da te slike Mladića i Kovačevića. Izvinjavam se, Mladić koji je također imenovan na isti način kao... Ne Kovačević... Ne možemo imati takvu razliku... Ako vidimo Mladića i Aliju Izetbegovića, neprihvatljiv način. Zašto stavljate slike? Dajte poklonite ovoj djeci mogućnost da uče i donose vlastite odluke", rekao je Schmidt gostujući na televiziji Face.
Prije svega treba podsjetiti da je Schmidt, iako je već decenijama u politici, po svom obrazovanju pravnik. Postavlja se logično pitanje: Kako je moguće da jedan pravnik ne zna razliku između osuđenog ratnog zločinca i osobe koja nikada nije optužena za ratni zločin?
Treba reći da je nakon dugotrajnog procesa pred Međunarodnim tribunalom u Hagu Ratko Mladić, inače general u Vojsci Republike Srpske, 2017. godine osuđen na doživotni zatvor zbog brojnih zločina, između ostalog i za genocid u Srebrenici, a ta presuda je potvrđena 2021. godine.
S druge strane, Alija Izetbegović je bio izabrani član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i kasnije prvi predsjednik ove zemlje. Protiv njega se, kako je 2003. godine istakla Florence Hartmann, vodila istraga, ali je prekinuta zbog njegove smrti.
Dakle, pravno gledano postoji ogromna razlika između ove dvije osobe. Presude, posebno one potvrđene nakon procesa žalbi, su pravni fakt i na osnovu njih se vrlo jasno može napraviti kvalifikacija o nekoj osobi, a konkretno o Mladiću može se reći da je jedan od glavnih krivaca za genocid i brojne druge zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Dok Schmidt, kao i svaka druga osoba, može imati svoje mišljenje o političkom angažmanu i ideologiji Izetbegovića, apsolutno je nekorektno porediti ga s osuđenim ratnim zločincem, a kada još na to dodamo činjenicu da to poređenje dolazi od jednog pravnika, stvar postaje još gora.
Visoki predstavnik u BiH ima ozbiljnu moć u našoj zemlji, ali s njom dolazi i još ozbiljnija odgovornost. Izaći u medije i reći nešto ovako, što se u najmanju ruku može opisati kao nesmotreno, ne može biti nešto što će biti stavljeno sa strane.
Ne ulazeći u intencije Schmidta kao aktera na političkoj sceni BiH, što je izrazito nezahvalno, mora se reći kako relativizacija, posebno u kontekstu dešavanja u prethodnom ratu u BiH, ne može biti osnov za dalje odnose unutar naše zemlje.
Schmidt često ističe da je jedan od njegovih ciljeva u BiH "pomirenje među narodima", ali taj proces mora biti baziran na objektivnoj slici dešavanja iz prošlosti.
Bilo kakva relativizacija će cijeli proces, na kojem se radi skoro 30 godina, samo vratiti unazad i izazvati dodatne sukobe.
Kada taj narativ stiže od "epizodista" u političkoj sferi, pa možda čak i od bitnijih aktera na ovoj sceni, to se može shvatiti kao prikupljanje političkih poena, ali kada stiže od neformalnog lidera međunarodne zajednice u BiH, to može biti veliki problem.