SDA nema jedinstven stav o LGBT osobama: Jedni za izolaciju, a drugi za jednaka prava
Nakon što je Kantonalni odbor SDA Sarajevo pozvao organizatore prve Bh. povorke ponosa zakazane za septembar da odustanu od svoje namjere, analizirali smo ranije istupe visokih funkcionera ove stranke, a koji se odnose na osiguravanje ravnopravnosti LGBT osobama.
"Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo živjeti. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje NE", poručila je prije nekoliko dana zastupnica SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Samra Ćosović-Hajdarević.
Ovakav istup kantonalne zastupnice naišao je na brojne osude domaćih funkcionera, nevladinih organizacija, ali i predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji su otvoreno izrazili zabrinutost zbog negativnih komentara o najavljenoj paradi ponosa.
Ćosović-Hajdarević je izgleda zaboravila da se 16. novembra 2018. godine obavezala da će svoj politički angažman staviti u službu svih građana Bosne i Hercegovine te da će se zalagati za ljudska prava i slobode. Ona je na konstituirajućoj sjednici bila obavezna dati svečanu izjavu bez koje ne bi mogla preuzeti mandat i ostvariti pravo na enormna primanja iz budžeta KS, a koji između ostalog pune i LGBT osobe.
"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese BiH, FBiH i KS i ravnopravnost naroda i građana koji u njima žive", glasno je izjavila Ćosović-Hajdarević 16. novembra 2018. godine.
Evropska konvencija o ljudskim pravima sastavni je dio i Ustava BiH i Ustava Federacije BiH, a na koje se poziva Ustav KS kada je riječ o utvrđivanju pune zaštite prava i slobode u KS. Šta više, Ustav KS jasno navodi da Skupština KS i ostale institucije vlasti u kantonu ni na koji način ne mogu reducirati ljudska prava i slobode utvrđene aktima iz Ustava BiH i Ustava FBiH.
"Organi vlasti u Kantonu su prilikom izvršavanja propisa obavezni onemogućiti svako narušavanje ljudskih prava i sloboda te poduzimati sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti radi njihove potpune zaštite. Ovo se posebno odnosi na policijske snage koje će efikasnim, preventivnim i operativnim radom obezbijediti punu ličnu i imovinsku zaštitu svakog građanina", jasno piše u Ustavu Kantona Sarajevo.
Međutim, da postoje funkcioneri iz reda SDA koji se za razliku od zastupnice Ćosović-Hajdarević pridržavaju ustava najbolje govori primjer još uvijek aktuelne ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac. Visoka funkcionerka SDA još 2016. godine upitana je da li bi lično podržala Paradu ponosa u BiH.
"Sloboda okupljanja zagarantovana je Ustavom BiH i nije pitanje bilo čije lične podrške", jasno je poručila Semiha Borovac.
Za razliku od Ćosović-Hajdarević njena stranačka kolegica Borovac smatra kako pripadnici LGBT populacije treba da imaju prava kao i svi ostali građani BiH. Borovac je u tom kontekstu čak podsjetila da je u BiH diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta zabranjena.
"Diskriminacijom se u Zakonu o zabrani diskriminacije smatra svako različito postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojoj osobi ili grupi osoba na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim područjima javnog života", kazala je Borovac prije nekoliko godina u intervjuu za Klix.ba.
Podsjetila je i da se u normativnom dijelu, u članu 2. Ustava BiH navode opći princip nediskriminacije koji podrazumijeva osiguranje uživanja prava navedenih u tekstu bez obzira na spol, rasu, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovinom, rođenjem ili drugim statusom.
"Uživanje prava osigurano je na cijeloj teritoriji države, a sve vlade, administrativni organi i sudovi u BiH dužni su primjenjivati standarde o zaštiti ljudskih prava. Parlamentarna skupština BiH je 2003. donijela Zakon o ravnopravnosti spolova koji je prvi zakonski akt koji direktno navodi zabranu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i indirektno za rodni identitet. Diskriminacija se zabranjuje i u javnoj i u privatnoj sferi. Radi praćenja primjene ovog zakona formirana je Agencija za ravnopravnost spolova BiH", stav je Semihe Borovac.
Borovac nije jedina funkcionerka SDA koja se založila za potpunu primjernu zakona u vezi s osiguravanjem ravnopravnosti LGBT osobama. U ovom kontekstu treba podsjetiti da je Vlada Federacije BiH, a na čijem čelu se nalazi SDA-ov funkcioner Fadil Novalić, donijela odluku o imenovanju interresorne grupu koja će pripremiti teren za donošenje propisa kojim će se zaštititi prava istospolnih parova, odnosno donošenje zakona o istospolnim zajednicama.
"Na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, Federalna vlada će imenovati interresornu radnu grupu koja će analizirati propise u okviru kojih istospolni parovi iz životne zajednice mogu ostvarivati prava koja proizilaze iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te predložiti propise koje je potrebno donijeti na području Federacije BiH", saopćeno je iz Vlade FBiH 19. oktobra 2018. godine.
Federalni premijer Fadil Novalić tim povodom je izjavio: "Na putu smo EU. Sve što na tom putu susretnemo mi akceptiramo kao potrebu".
U septembru 2016. godine Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH objavila je Specijalni izvještaj o stanju prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini. U zaključku ovog specijalnog izvještaja državni ombudsmeni su iznijeli niz preporuka u različitim domenima. Između ostalog, ukazali su na to da bi nosioci javnih funkcija trebali otvorenije istupati u zaštiti LGBTI građana, povodom pojedinačnih incidenata, ali i generalno, jer i dalje živimo u relativno konzervativnom društvu u kojem je prisutan jak utjecaj vjerskih organizacija.
S obzirom na jak utjecaj vjerskih organizacija važno je podsjetiti da je Islamska zajednica krajem 2015. godine raspravljala o LGBT osobama te konstatovala kako homoseksualizam u islamu jeste veliki grijeh, ali da uprkos tome "nije dopušteno nasilje prema bilo kojem čovjeku na osnovu njegovog ličnog uvjerenja i orijentacije".
