SDA, SBB, SDP i DF danas potpisuju prijedlog zakona o izbornim jedinicama FBiH
Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH potpisat će šefovi klubova parlamentarnih stranaka i to Ismet Osmanović iz SDA, Nasir Beganović iz SBB-a, Elvir Karajbić iz SDP-a i Dženan Đonlagić iz DF-a.
Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali u ovom slučaju s određenim tehničkim izmjenama. Izvjesno je kako ovaj prijedlog neće podržati HDZ BiH koji i dalje tvrdi da se odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati izmjenama zakonodavstva u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne zakonom donesenim u Parlamentu Federacije BiH.
Nakon nedavnog sastanka predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH s ekspertima Venecijanske komisije javnost je informisana da su međunarodni eksperti konstatovali da se problem izbornog zakonodavstva može riješiti na nivou Parlamenta FBiH.
Ovakav odnos stranih eksperata posebno je zanimljiv ukoliko se uzme u obzir raniji stav Delegacije Evropske unije u BiH koja je imala identičan stav kao HDZ BiH, odnosno da se odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Ambasador Lars-Gunnar Wigemark i njegovi saradnici tražili su od političkih stranaka da se obavežu provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju. U istom zaključku je navedeno da bi sve to "trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH".
Pojednostavljeno, međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke stranke pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Zanimljivo je i što je međunarodna zajednica početkom 2018. godine predložila tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva od kojih svaka ide u korist HDZ-u BiH, a što u konačnici bošnjački predstavnici nisu prihvatili.
Nijedan predstavnik stranih ambasada u našoj zemlji, a koje su bile direktno uključene u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, nije se oglasio o najnovijem dogovoru SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a.
Prema popisu iz 1991. godine
U prijedlogu SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a navodi se da su broj i struktura delegata u Domu naroda utvrđeni u skladu s odredbom Ustava FBiH, koja predviđa da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav delegat u zakonodavnom tijelu kantona, kao i s popisom stanovništva iz 1991. godine kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do sprovođenja Aneksa 7.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR) Valentin Inzko nedavno je dostavio Ustavnom sudu BiH odgovor u vezi s apelacijom Borjane Krišto (HDZ) koja je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava FBiH. Krišto je u zahtjevu osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.
Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u decembru 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u junu prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.
Iz odgovora koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH može se zaključiti kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH smatra da se odredbe Ustava Federacije BiH ne bi trebale proglašavati neustavnim te da postojeći sistem izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.
Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekom kantonu da imaju pravo na 'vitalni nacionalni interes' zaštićen u tom kantonu, čak i kada je samo jedan od njihovih delegata izabran u skupštini. Odluka da takav delegat nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na kantonalnom nivou", piše u odgovoru OHR-a.
Dovoljno ruku
SDA, SDP, DF, Stranka za BiH i ostale probosanske stranke imaju dovoljno ruku da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji nije po mjeri HDZ-a.
Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja delegata u Domu naroda gdje probosanske stranke imaju većinu.
Klub delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH mogao bi pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega bi o tom prijedlogu stav trebao dati Ustavni sud Federacije BiH.
