Stranke koje su zainteresovane i žele svoje predmete riješiti sudskom nagodbom mogu se samostalno, preko svog zastupnika ili u dogovoru sa suprotnom stranom obratiti svom sudu ili postupajućem sudiji te pisanim prijedlogom ili na drugi način predložiti zaključenje sudske nagodbe. Postupajući sudija će, u skladu sa prijedlogom i voljom stranaka i odredbama Zakona o parničnom postupku, tokom cijelog postupka nastojati da spor riješi mirnim putem to jeste nagodbom, pojašnjavaju iz VSTV-a.
Sudska nagodba je sporazum stranaka pred sudom. Također sudska nagodba je stvorena da riješi konflikt, a ne samo spor/predmet. Konflikt je dio spora, bez čijeg rješenja nema mira i predstavlja odnos između dvije ili više strana koje imaju nepomirljive stavove. Ključ rješenja je utvrditi interese stranaka i riješiti ga mirnim putem.
Zaključenje sudske nagodbe je najpogodniji način rješavanja predmeta koji se odnose na sporove nastale iz privrednih, ugovornih, radnih odnosa, te imovinsko-pravnih sporova nastalih iz porodičnih odnosa kao i predmeti male vrijednosti odnosno komunalni predmeti poput neplaćenih računa za komunalne usluge. Stranke su pošteđene dugotrajnog vođenja sudskog postupka koji, između ostalog, podrazumijeva: odlaganje/zakazivanje dodatnih ročišta, nepotrebno pribavljanje i izvođenje dokaza, izradu sudske odluke, žalbe na odluku itd, dugotrajnog postupka namirenja, eventualnog drugostepenog postupka te izbjegavaju se brojni dodatni i troškovi redovnog sudskog postupka.
Stranke sudsku nagodbu mogu sklopiti pred sudovima svakog radnog dana, neovisno o periodu održavanja Sedmicâ sudske nagodbe sudovima.
Sedmice sudske nagodbe se realiziraju u okviru Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa II kojeg finansira Vlada Norveške, a kojeg implementira Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine zajedno sa sudovima.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
