Sejdić i Finci nakon sastanka u OHR-u: Schmidt istakao da mu cilj nije etnička podjela
Schmidt ih je, kako kaže Sejdić, na sastanku upoznao o njegovim aktivnostima koje se odnose na deblokadu imenovanja sudija u Ustavni sud FBiH, izbora predsjedsjednika i potpredsjednika FBiH, te izboru delegata u federalnom Domu naroda.
On je dalje istakao da mu nije cilj nikakva dalja etnička podjela već funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine, naglašavajući da put BiH ka članstvu u Evropsku unije ne bi smio biti obilježen etničkim podjelama, jer to Evropska unija nikada neće prihvatiti.
Sejdić je informisao Schmidta da je u proteklom periodu imao priliku sresti sa većinom lidera političkih stranaka na kojim je prezentirao svoj prijedlog izmjene Ustava i Izbornog zakona i većina njih je rekla da taj prijedlog može biti dobra polazna osnova za dijalog.
"Neki od njih su imali nedoumice oko izbora članov Doma naroda (kad je broj članova i uspostavljanje četiri kluba nacionalnih manjina i građana). Iskoristio sam priliku da u kratkim crtama predstavim svoj Prijedlog izmjene Ustava i Izbornog zakona u kojem su sadržane i korekcije od strane Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentu BiH. Kada sam govorio o izmjenama Preambule Ustava, a potom i načinu izbora članova Predsjedništva BiH, da se jedan bira sa područja RS i dva sa područja Federacije BiH bez etničke pripadnisti, gospodin Schmidt je svom savjetniku 'dobacio' kako je to tačno ono o čemu i oni misle", kaže Sejdić.
Sejdić se prisjetio i prethodnog visokog predstavnika Paddyja Ashdowna koji je koristeći Bonske ovlasti smjenio sve one koji su radili protiv Ustava i interesa Bosne i Hercegovine.
"Predložio sam mu da ako i nakon Izbora bude eventualnih blokada iskoristi Bonske ovlasti i sankcioniše one koji budu blokirali rad institucija a naročito zbog korupcije i nepotizma , jer je 500.000 građana među kojima najveći broj mladih napustilo BiH", kaže Sejdić.
Sejdić i Finci su, nakon sastanka sa Schmidtom, stekli dojam da do nametanja izmjena Izbornog zakona neće doći, ali ako "novoizabrani zvaničnici poslije 2. oktobra ne urade sve potrebno moguća je reakcija visokog predstavnika, za neke i neprijatna".