Selim Bešlagić: Političari nam se prodaju za siću, a stranke trguju podobnim kadrom
Istaknuti tuzlanski političar Selim Bešlagić se, nakon godina izbivanja s političke scene, odlučio aktivno vratiti u decembru 2017., prelaskom iz Socijaldemokratske partije BiH u Našu stranku.
Posredstvom te stranke Bešlagić je na općim izborima godinu kasnije ušao u saziv Skupštine Tuzlanskog kantona u kojoj i danas djeluje, nastojeći primijeniti pozitivne političke prakse za dobrobit društva.
U razgovoru za Klix.ba Bešlagić kaže da se nije pokajao zbog ponovnog ulaska u politiku, međutim, njegovi sadašnji pogledi idu u smjeru povlačenja iz aktivnog djelovanja. Sebe u dogledno vrijeme vidi kao savjetnika mladih koji su spremni slijediti pozitivne političke smjernice jer, kako kaže, nema volje izlagati se "kvazipolitičarima" koji djeluju na sceni.
"Dobar sam potez uradio, ali se ne mislim zadržavati aktivno u politici. Iskoristio sam svoje ime da bih promovisao Našu stranku koja je postala parlamentarna u Tuzlanskom kantonu, na lokalnim izborima je ušla u gradska vijeća, a s druge strane u Sarajevskom kantonu je struktura vlasti. Dobili smo mlade članove koji su pokazali da znaju politiku i mislim da će moji daljnji potezi biti samo u smislu da Naša stranka zadrži svoje korektne principe, poštujući one osnovne. Sebe vidim kao savjetnika, a ne kao aktivnog političara", kaže nam Bešlagić.
Izvorna ideja vlasti i opozicije u BiH više ne živi
Kada je riječ o današnjem načinu vođenja politike u našoj zemlji, Bešlagić ističe da je veoma teško u idejnom smislu govoriti o vlasti i opoziciji, jer one kao takve više ne postoje.
"Kada pogledamo strukturu u pojedinim regionima, ne možemo govoriti o vlasti i opoziciji, jer se vlast formira shodno trenutnim situacijama koje vladaju u tom dijelu zemlje. Naprimjer u Sarajevskom kantonu ste imali SDA, SBB i DF koji su do jučer vladali, a sada imate da je tamo ponovo aktivna 'Četvorka' u kojoj su SDP, Naša stranka, Narod i pravda i grupa nezavisnih zastupnika. Opozcija u idejnom smislu više ne postoji, a često se dešava i da vlast formiraju stranke koje ranije nije bilo moguće zamisliti da djeluju zajedno", smatra Bešlagić.
Umjesto idejnih vlasti i opozicija danas je, smatra Bešlagić, prisutno ideološko opredjeljenje gledanja situacije kako se može prevazići stanje u pojedinim regijama.
"To je karakteristično u svim dijelovima BiH. Ali, opet, bolje je imati bilo kakvu, nego nikakvu vlast. Zbog toga, ukoliko se dese previranja, promjene se moraju izvršiti u veoma kratkom vremenskom periodu kako se ne bi ostavio vakuum koji je najteži", potcrtava Bešlagić.
Česte rekonstrukcije vlasti kojima svjedočimo posljedica su političke neodgovornosti koja bi se anomalijom okarakterisala u razvijenim evropskim zemljama. Nažalost, u BiH to nije slučaj.
"Ako se gleda stanje koje trenutno jeste, onda moram reći je ovo posljedica vlasti koja djeluje u smjeru uhljebljavanja pojedinih kadrova. Odnosno, formiranje vlasti se odvija s aspekta političke podobnosti, a ne stručnosti i kompetentnosti. Samim tim dešava se da se promjena vlasti prvo realizira zamjenom ministara, a zatim se kreće u podjelu plijena, odnosno smjenu direktora javnih preduzeća te postavljanje novih upravnih odbora. U tim promjenama vi nemate mogućnost iskoraka", ističe Bešlagić.
Posljednja rekonstrukcija u Sarajevu, prema njegovim riječima, može donijeti promjene u smislu postavljanja stručnih i kompetentnih osoba.
"To je ona politika koju je Naša stranka zagovarala i u Tuzlanskom kantonu. Potrebno je da takve osobe kreiraju politiku, a ukoliko izmjena vlasti bilo gdje bude u ovom smislu, imat ćemo manje stresa, uz efikasniji rad ukupne vlade, odnosno rješavanje problema koji se nalaze u društvu", kaže Bešlagić.
Shodno dosadašnjim potezima stranaka, Bešlagić smatra da lijevi i desni blok više ne postoje.
"Sve se raspalo. Logično bi bilo da su nacionalne stranke u desnom bloku, ali taj odnos se sada promatra strateškim ciljevima pojedinih regija, uz to da li ćemo prihvatiti principe stručnosti, odgovornosti i kompetentnosti ili ćemo i dalje ići u razvoj trgovačkih političkih organizacija. Nazovimo ga tako - lijevi blok je sav potekao iz SDP-a, a danas imate DF, GS i SDBiH koji povlače rasipanje ukupnih glasova. Samim tim došlo se do toga da su u TK SDP i SD po broju glasova mogli napraviti dobru koaliciju, ali sada je situacija da SD ode sa SDA, a SDP razvija odnos s PDA", pojašnjava Bešlagić.
Smjena vlade i u Tuzli
U aktuelnim previranjima uslijedio je zahtjev za smjenu SDA-ove vlade u Tuzlanskom kantonu, koju podržava i Naša stranka.
"Naša stranka se u trenutnom stanju našla na prekretnici i mislim da je dobra odluka da kao opoziciona stranka idemo u rušenje vlade, ali na principima razloga, ne zato da se hoćemo svetiti. Možda je to princip koji je će neko sutra proglasiti glupim, međutim, do donošenja drugih odluka mi ćemo se tako ponašati. To se dešava svugdje, jer ako se stvara pozicija na obećanjima podjele resora, direktora javnih preduzeća i slično, onda je jadna ta pozcija koja će doći na vlast. To bi bio pokazatelj da su stranke postale trgovačka preduzeća i zbog toga mi ne možemo doći do stručnosti i odgovornosti. To je jedini element koji nas može izvući i pokrenuti", nadovezuje se Bešlagić.
Lokalni izbori su iza nas, a u postizbornom periodu su isplivale brojne nepravilnosti, uz posebne afere u Srebrenici i Bosanskom Novom, na što se osvrnuo i sagovornik portala Klix.ba.
"Mi smo u Bosanskom Novom imali donošenje skoro 400 ranije ispunjenih glasačkih listića, a s druge strane imate jednu apsurdnost i sramotu koja se desila u Srebrenici. Nije sramota što je SDP tamo samostalno nastupao, već je sramota što su iz te partije pojedinci faktički radili protiv SDP-a i BiH. Prodali su se za sitni novac, a posljedica, ne samo u SDP-u, već i u svim ostalim strankama, je kadrovska politika. Mi da smo politički obrazovani normalno bi bilo da nakon izlaska iz stranke ne možete reći da ste nezavisni kandidat. Objektivno, građani su glasali za stranku i vas, a kada izađete iz stranke, vi ste slagali birače. Nažalost, kadrovska politika je napravila takvo stanje da se pojedinci mogu prodati za sitno i nanijeti sramotu kompletnom političkom establišmentu SDP-a, kao i drugim strankama gdje su se dešavale slične stvari", navodi Bešlagić.
Potreba izmjene Izbornog zakona
Bešlagić ukazuje i na neophodnost izmjena Izbornog zakona kako se više ne bismo susretali sa situacijama kojima ovih dana svjedočimo u Srebrenici.
"Izborni zakon se mora mijenjati u dva smjera – neophodno je donošenje obaveznog izlaska birača uz neku nagradu, uz kažnjavanje u djelovanju na suprotan način, kao i uvođenje elektronskog glasanja. Tada bi se distancirale vlast i opozicija, a ovako sada imamo one koji vladaju i diktiraju svoj tempo uslakom u vlast a da ne osvoje adekvatan broj glasova", smatra on.
Ovaj Tuzlak će posebno ostati upamćen po djelovanju u ratnom periodu, a koje je pokazalo podjele u Bosni i Hercegovini. One se i danas osjete, posebno na političkoj sceni, a osvrnuvši se na vrijeme od 1992. do 1995. godine, naš sagovornik navodi da će sve činjenice pokazati analize historičara.
"Dosad se zna da su bile prisutne velikosrpske i velikohrvatske politike podjele BiH koja je postojala i prije Srbije i Hrvatske. Za mene tu nema nikakve priče. Historiji i sudovima, posebno Haškom tribunalu, dopustimo da donesu odluke, a svako negiranje tog, ali i sudova u BiH predstavlja prekrajanje historije. Mislim da se tu mora donijeti zakon o određenim zabranama negiranja holokausta, genocida, ali i ljudskih prava. Također, mora se donijeti i zakon o kažnjavanju takvih ljudi kako bismo tu ideologiju jednostavno iskorijenili", smatra Bešlagić.
U Srbiju ni danas ne ide
Tragove obavljanja funkcije ratnog načelnika Tuzle Bešlagić je skoro dvije i po decenije osjetio na svojoj koži. U Srbiju nije smio otići zbog činjenice da je tamošnje pravosuđe za njim raspisalo potjernicu zbog navodno počinjenih ratnih zločina za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Prošle godine Interpol je povukao sve potjernice koje su za njim bile raspisane, međutim Bešlagić ni danas zbog bojazni ne odlazi u susjednu državu.
"Ja putujem svijetom, ali ne idem u Srbiju, jer se oni još uvijek nisu javno oglasili po tom pitanju, iako im je Interpol izdao obavještenje o tome da se povlače sve potjernice koje su bile raspisane za mnom te da sam ja slobodan čovjek. Oni ne odustaju od toga da mene eventualno uhapse i progone ako bih došao na njihovu teritoriju. Faktički bih imao sudbinu Ejupa Ganića ili Jovana Divjaka. U ovome se vidi da Srbija uzima ingerencije koje joj ne pripadaju, a svemu tome je pogodovala greška bh. institucija koje nisu odradile svoj posao koji su trebale u mom slučaju", nastavlja Bešlagić.
Govoreći o odnosu Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, Bešlagić je naveo da se naša zemlja ne poštuje, a zarad unutrašnjih ličnih interesa rade na štetu države u kojoj živimo.
"Čudno mi je da Srbija sebe ne poštuje. Ona je država, a da bi poštovala sebe mora poštovati i druge. Isti takav odnos ima i Hrvatska prema BiH. Čini mi se da njihovi državnički potezi nisu u onom elementu u kojem bi trebali biti. Jednostavno, tražeći svoje interese unutar Srbije i Hrvatske ove dvije države prave poteze koji idu protiv BiH", nastavlja Bešlagić.
Neophodan mudar potez Predsjedništva BiH
Oni koji se nalaze u Predsjedništvu BiH, prema Bešlagićevim riječima, morali bi napraviti mudar potez kojim će se dokazati da se naša zemlja ne smije potcjenjivati, niti urušavati bilo kojim potezom.
"Mi moramo reći da smo država. Nije mi jasno zašto naprimjer u posjetu nismo pozvali Vladimira Putina. On treba doći u Sarajevo, razgovarati i dati svoju podršku. To nije greška Milorada Dodika koji Putina smatra prijateljem, već Predsjedništva BiH koje ništa nije učinilo. Dijalog i rasprava se moraju otvoriti, kako bismo pronašli konsenzus za poštovanje sistema, a time ćemo poštovati i ono što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Nemojte da iz njega uzimamo samo ono što nam je fino i što nam odgovara. Također i visoki predstavnik u BiH mora napraviti analizu realizacije tog sporazuma, a poznato je da ga 40 posto nismo realizovali", ukazuje Bešlagić.
Smatra da ljudi griješe kada upoređuju ratno i ovo političko stanje koje sada imamo.
"Tuzla je u ratu imala multietičnost o kojoj danas ne želim pričati. Bez razlike šta mi govorili, to je u 'ono vrijeme' bilo nešto, a danas to treba biti normalno. Činilo mi se da će Tuzla postati model zajedničkog života, borbe protiv korupcije i slično, ali sve ono što je negativno počelo se preljevati i u ovaj grad. To me jedino žalosti, jer se većina stvari dešava zbog određenih kadrovskih previranja unutar stranaka", kaže Bešlagić na kraju razgovora za Klix.ba.
