Selo Sokolovići danas je sablasno pusto, s tek nekoliko raštrkanih, uglavnom napuštenih kuća. Selom dominira po drugi put obnovljena džamija, koju je Mehmed-paša sagradio svom ocu Džemaludinu Sinan-begu Sokoloviću.
Historijska uloga likova iz popularne serije "Sulejman Veličanstveni" koju širom svijeta gledaju milioni ljudi govori mnogo toga.
Od Rustem-paše, koji je na dvoru poznat po smicalicama i koji je oženio sultanovu mezimicu sultaniju Mihrimah, Hurem, Ukrajinke koja je zavela velikog vojskovođu pa do Mehmed-paše Sokolovića koji se trenutno pojavio u spomenutoj seriji, veliki broj istaknutih ličnosti u Osmanskom carstvu vodi porijeklo s Balkana.
Jedna od najznačajnijih muslimanskih feudalnih porodica čiji su članovi odigrali značajnu ulogu u historiji Bosne, svakako je porodica Sokolovića. Iz ovog roda poteklo je nekoliko državnika i značajnih ličnosti u Osmanskom carstvu.
Tokom 16 stoljeća, na vodećim položajima u carstvu, smjenjivalo se nekoliko članova ove porodice.
Jedan od njih je, svakako, Mehmed-paša Sokolović koji se rodio u selu Sokolovići, nedaleko od Rudog. On je kao adžami-oglan odveden u Jedrene, današnje Edirne, i tamo stekao svoje prvo obrazovanje.
U rodnom selu je podigao džamiju, misafirhanu, vodovod. Svoje zadužbine ostavio je i u Istanbulu, Beogradu, Halepu, Damasku, Meki, Medini, današnjoj Mađarskoj, a njegovo doba je obilježeno i velikim uspjesima u književnosti.
U šest stoljeća dugoj historiji Osmanske carevine, za vrijeme 36 sultana, na vlasti se izmjenjalo ukupno 210 velikih vezira. Međutim, Mehmed-paša Sokolović zauzima istaknuto mjesto, jer je najzaslužniji za uzdizanje turske imperije.
Veliki vezir je rođen 1505. godine… Njegov život od ličnog sultanovog sobara i oružara, admirala mornarice, vojnog komandanta turske vojske, osvajača Sigeta, Arabije i Bagdada, održao ga je u službi kod čak tri sultana.
"Ja zastupam jednu teoriju koja u principu negira ono što je proizašlo iz kuhinje srpske Akademije nauka i umjetnosti. Na prostorima gdje se rodio Mehmed-paša Sokolović 120 godina prije njegovog rođenja su prolazili muslimani i ja zastupam teoriju da on pripada autohtonom bosanskom narodu ili dobri Bošnjanin, kako to stara literatura naziva", pojašnjava predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad Bilal Memišević.
Kako kaže, Mehmed-paša Sokolović je u procesu devširme, ono što je pogrešno prevođeno kao danak u krvi, kao i mnogi drugi, regrutovan, bez ikakve prisile.
Memišević nastavlja da je - kao što je danas čast studirati u velikim centrima i baviti se naukom - i u to doba bila privilegija školovati se u neposrednoj blizini sultanovog dvora.
Tu privilegiju je dobio Mehmed-paša Sokolović i on ju je iskoristio na najbolji mogući način. Pomogao je sebi, svojoj porodici, svom narodu i bio na velikoj usluzi Osmanskom carstvu kao veliki vezir.
Mehmed-paša Sokolović je služio trojici sultana
"Ako Mehmed-paša Sokolović u potpisu svojih vakufnama kaže: "Ja, Mehmed-paša Sokolović, sin Džemaludin Sinan-bega Sokolovića", zašto onda da se bilo ko bavi njegovim kulturološkim, ideološkim identitetom?
"On je u jeku svoje snage kazao kome pripada. Njegovo porijeklo je iz doline Lima odnosno doline Drine", pojasnio je Memišević.
Mehmed-paša Sokolović je obnašao jednu od najvažnijih dužnosti u Osmanskom carstvu u periodu njegovog uspona. Sama ta činjenica govori koliko je bila važna njegova uloga u Osmanskom carstvu.
"Mislim da bi diplomate današnjeg vremena itekako pozavidjele korespondenciji koju je u to doba imao Mehmed-paša Sokolović. Na ovim prostorima svi bi da Medmed-paša Sokolović bude njihov", dodao je Memišević.
Prema njegovim riječima, broj Sokolovića, koji su zabilježeni kao vrlo odgovorni ljudi i obnašali vrlo utjecajne pozicije u Osmanskom carstvu, pomaže odgonetnuti pitanje i dokazati da su ispoštovani šartovi devširme iz tog vremena, a to je da se regrutuju oni koji su muslimani, a ne oni koji su nemuslimani.
"Mehmed-paša Sokolović je kao musliman živio u svom rodnom selu, regrutovan i edukovan kao musliman. Osim Mehmed-paše od porodice i rodbine Sokolovića, sreće se još dosta visokih funkcionera”, pojasnio je Memišević.
Da bi ova teorija bila potvrđena, Memišević je naveo i nekoliko primjera, a među prvima je Deli Husref-paša Sokolović, koji, krajem 15. stoljeća, potječe iz iste porodice.
“Dakle, to je vrijeme kada Mehmed-paša Sokolović nije bio ni rođen. On je rođeni amidžić Mehmed-paše Sokolovića. To je stvar koja daje kvalitetan odgovor o identitetu Mehmeda-paše Sokolovića”, pojašnjava on.
Kao drugog po važnosti, Memišević je naveo Mustafu-pašu Sokolovića, utemeljitelja kasabe Rudo i najvećeg vakifa spomenute kasabe.
Treći je Bošnjak Lala Mehmed-paša Sokolović, zatim Ferhat-paša Sokolović, amidžić Mehmed-paše Sokolovića i vakif banjalučke Ferhadije džamije.
Memišević kao petu važnu osobu u Osmanskom carstvu navodi Derviš-pašu Sokolovića, Lalu Karamustafa-pašu Sokolovića, Kurbega Sokolovića, Kara Ali-bega Sokolovića, Hasana-pašu Sokolovića, kao i Džemaludina Sinan-bega Sokolovića.
“Ja sam izdvojio deset vrlo značajnih Sokolovića koji su obnašali vrlo značajne pozicije u nekom rasponu od 150 godina na osmanskom dvoru. Njih ima mnogo više”, kazao je Memišević.
Nažalost, o Mehmed-paši Sokoloviću se mnogo pričalo, a skoro nimalo se nije pristupilo naučno-istraživačkim metodama.
O životu i djelu Mehmed-paše Sokolovića
Kako navodi Memišević, jedna grupa mladih Bošnjaka istražitelja će u narednom periodu pokušati na najbolji način osvijetliti lik i djelo Mehmed-paše Sokolovića.
"Sve ono što je došlo iz Jugoslavije je neutemeljeno i preambiciozno u smislu da je on bio jedan vrlo vješt Srbin koji je u to vrijeme imao mogućnost i vještinu podilaženja sultanima i radi za srpsku stvar", pojasnio je on.
Dodaje da to na najbolji način demantuje život i djelo Mehmed-paše Sokolovića.
"Sokolovićevi vakufi najbolje govore o njegovom porijeklu i kulturološko-civilizacijskom identitetu", kazao je Memišević.
Historičar Nusret Čolo, koji se 12 godina bavi istraživanjem velikih vezira, kazao je da je 17 velikih vezira iz BiH služilo u Osmanskom carstvu.
Govoreći o tvrdnjama da je Mehmed-paša Sokolović bio Srbin, Čolo kaže da "postoje oni koji brane ovu tezu, ali da ne postoji nijedan dokument koji to potvrđuje.
Ekipa Anadolije razgovarala je s jednim od stanovnika sela Sokolovići Šemsom Softićem koji je kazao da, prema pričama koje je on čuo, Mehmed-paša Sokolović je u ovom selu sagradio džamiju i planirao graditi crkvu, ali je zbog različitih pritisaka morao odustati od toga.
"On se naljutio i preko noći je kamenje, namijenjeno za gradnju crkve, preneseno u Krajčeviće gdje je izgrađena crkva", ispričao je Softić.
Kako kaže, na istom mjestu gdje je Sokolović planirao izgraditi crkvu, ipak će, nakon nekoliko stoljeća, biti i izgrađena crkva.
Zora Stanić kaže da danas, koliko ona zna, na području Sokolovića, nema potomaka porodice Sokolovića.
Vakufi i građevine koje je Mehmed-paša Sokolović ostavio iza sebe su, dakle, po cijelom carstvu tog vremena, u Meki, Medini, Damasku, Halepu, današnjoj Mađarskoj i Beogradu.
On je diljem carstva dao sagraditi više od 30 džamija, univerziteta, današnjih koledža, prostorije u kojima se samo učio Kur’an, vodovodi u Medini, Meki...
Najbitniji vakufi Mehmed-paše Sokolovića na ovom prostoru su:
Džamija Mehmed-paše Sokolovića, podignuta za dušu njegovog oca koja se nalazi u Sokolovićima; Mehmed-pašin mekteb u Sokolovićima koji je podignut neposredno do džamije; česma Mehmed-paše Sokolovića; ćuprija Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, kao i Sokolovićev hamam u Višegradu sa posebnim vodovodom, ali njega danas nema. Među građevinama se nalazi i karavansaraj Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, ali i mnoge druge građevine.
Mehmed-paša Sokolović je opjevan i u staroj bosanskoj sevdalinci u kojoj se spominje da je Mehmed-paša Sokolović služio tri sultana.
Kad ministri dolaze, trotoar i saobraćajna traka u centru Sarajeva postaju parking
