Senad Bratić: NSRS često je samo zaklon za aktivnosti drugih organa i pojedinaca
Kako navodi Bratić, to su svi oni koji ne poštuju Ustav i zakone BiH, ne rade svoj posao ili vrše opstrukciju u organima BiH. Bosna i Hercegovina je trajna kategorija i što prije to shvate, prije će se početi dešavati pozitivne promjene,
"Državu čine ljudi i njihovo zadovoljstvo je ono čime se mjeri uspješnost rukovođenja. Mislim da je predan rad na podizanju standarda života građana i izgradnja povjerenja u institucije ono što će nas dovesti u poziciju da neće biti potrebe za ovakvim pitanjima", smatra Bratić, pri čemu navodi da bi on stavio akcenat opet na život običnog čovjeka.
Prisutna namjera
Upozorio je da je u Bosni i Hercegovini očito prisutna namjera pojedinih izabranih ili imenovanih zvaničnika da državu učine ili prikažu neodrživom kroz neizvršavanje vlastitih obaveza i opstrukcijom svega pozitivnog što drugi pokušavaju uraditi. U tom smislu može se promatrati i bh entitet Republika Srpska u kojem imamo prividnu funkcionalnost, ali se ona ne nalazi u institucijama kojima je funkcija obezvrijeđena, već u rukama partijskih organa, a može se reći i pojedinaca.
Komentirajući činjenicu da sve češće u NSRS kada diskutuje, pojedini poslanici, a na prošloj sjednici i predsjednik Vlade, pokušavaju njegovu ulogu da vežu za FBiH i Sarajevo, Bratić kaže da to smatra nekorektnim, "jer ovdje gdje sam rođen živim sa svojom porodicom i odgovorno zastupam interese onih koji su me birali, a sa kojima dijelim povratničku sudbinu".
"Republika Srpska je entitet u Bosni i Hercegovini i niko ovdje, bez obzira na naziv ovog entiteta ne bi trebao da ima eksluzivno pravo na bilo koji segment života. Vodim politiku koja je usklađena sa politikama SDA, koju su podržali oni koji su me delegirali da ih predstavljam u ovom entitetu i koji žive u Republici Srpskoj, isto kao i ja. Svojim radom, u okviru nadležnosti NSRS pokušavam dati pozitivan doprinos boljem životu u ovom entitetu, te nastupam sa dobrim namjerama", rekao je on.
Pitanje funkcionalnosti
Ocijenjujući rad NSRS, odnosno sadržaj rada i odluke koje se tamo donose, kazao je da se opet dolazi na pitanje funkcionalnosti.
"Upravo je to očit primjer privida. NSRS redovno zasjeda i donosi odluke, međutim, sadržaj tema je veoma često politikantski, na ivici, pa i izvan nadležnosti ovog parlamenta, dok važne teme i stvarna nadležnost bivaju zapostavljeni. Mislim da je NSRS često samo izvršilac i da služi kao zaklon za aktivnosti drugih organa ili pojedinaca. Narodna skupština treba da se vrati u nadležnosti koje joj propisuje Ustav RS i da stavi pod kontrolu organe izvršne vlasti u Republici Srpskoj, čime bi se vratio puni dignitet i akcentirala potreba za većom odgovornošću organa izvršne vlasti", smatra Bratić.
Komentirajući pojavu tzv. non papera, Bratić je naveo da je to dokument kojem su nepoznati, kako pisac, tako pošiljalac i primalac a koji nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, čiji je sastavni dio i Ustav BiH.
Smatra da je otvorio teme koje nisu dobre, kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i čitav region pa i šire.
Poziv na državni udar
"Sve značajnije međunarodne institucije se ograđuju o ovaj dokument, te smatram da je njegovo pojavljivanje imalo za cilj da dovede u pitanje Dejtonski mirovni sporazum i suverenitet države Bosne i Hercegovine", istaknuo je.
Kada je u pitanju inicijativu koja se kretala od secesije, pa do dijaloga o budućnosti Bosne i Hercegovine, Bratić upozorava da je priča o secesiji u BiH svojevrstan poziv na državni udar, jer je u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine, po kojem entiteti nemaju suverenitet, već samo država BiH.
"BiH ima kontinuitet, a entiteti su nastali aneksom 4. Dejtonskog sporazum, tj. Ustavom BiH i sva javna dobra pripadaju državi Bosni i Hercegovini, a entitetima je određeno samo pravo korištenja. Obzirom na gore navedeno, bilo kakva priča o secesiji je neustavna, te nije samo udar na Dejtonski mirovni sporazum, već i na mir i suživot na ovim prostorima. Što se tiče poziva na dijalog, mišljenja sam da je to više poziv na monolog i da se skrene pažnja sa mnogih životnih problema koji opterećuju svakodnevnicu običnog čovjeka i za koji aktuelna pozicija nema pravi odgovor, te da se popravi rejting politike koja je došla u čorsokak. Dijalog se vodi u institucijama sistema, Parlamentarnoj skupštini BiH i Predsjedništvu BiH u kojima je obezbijeđen kako entitetski, tako i interes konstitutivnih naroda i ostalih.Došli smo u situaciju, kako u narodu kažu: 'Priča se jedno, a radi drugo', jer poziv dolazi od trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje po poslovniku treba da redovno zasjeda svakih 15 dana, a isti mjesecima nije zakazao redovne sjednice", rekao je.
Ukazuje i na to da poziv na dijalog dolazi iz NSRS i to one koja je u jednoj od ranijih odluka pozvala svoje predstavnike da bojkotuju rad parlamentarnih tijela i komisija Parlamentarne skupštine BiH, a koja je jedina ustavno nadležna za ovakve teme.
"Ukoliko se u NSRS poziva na dijalog, zašto je onda to pravo maksimalno ograničeno novim Poslovnikom Narodnim poslanicima u plenumu Narodne skupštine? Mislim da se ovaj poziv na dijalog treba ponuditi javnosti u ovom entitetu, kako institucijama tako i građanima, te da na dnevni red NSRS dođu teme koje su bitne za život građana, kao što su privreda, zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo, javna preduzeća, korupcija, nepotizam, itd", kazao je Bratić.
Udar na suverenitet
Komentirajući postavljanje kamena temeljca i najavu izgradnje HE Buk Bijela i općenito na trenutne odnose sa Srbijom, ocijenio je da je ova najava, a i sam početak koji je obilježen postavljanjem kamena temeljca, očigledan udar na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
"Bosna i Hercegovina nije dala saglasnost, niti je bilo kakva saglasnost tražena od Pravobranilaštva BiH, jer bi davanje iste bilo kršenje Ustava BiH i ranijih Odluka Ustavnog suda BiH. Prema tome, svaki nezakonit pristup druge države na teritoriju Bosne i Hercegovine je pravno nedopustiv. Ovih činjenica je svjesno rukovodstvo, kako Republike Srbije, tako i bh entiteta Republika Srpska, te ne idu u prilog dobrosusjedskim odnosima dviju država. Ne možemo prihvatiti izjave koje dolaze od strane Republike Srbije o poštivanju suvereniteta i cjelovitosti Bosne I Hercegovine, ukoliko se na djelu radi suprotno tome. Ovakve i slične aktivnosti ne mogu rezultirati boljim odnosima između naše dvije države i jedini način da se to popravi je iskren dijalog na nivou državnih istitucija i u okviru ustavnih nadležnosti obe države", kaže Bratić.
Smatra da bi probleme poput ovog riješilo donošenje zakona o zaštiti države, koji bi obuhvatio sve segmente očuvanja državnih nadležnosti i međunarodnog statusa države Bosne i Hercegovine uz zakonom određene sankcije za nepoštivanje istog. Ovim Zakonom bi se obezbijedilo sljedeće: poštivanje Ustava BiH (suverenitet i integritet, kontinuitet državnosti, itd, poštivanje obilježja BiH (zastava, grb, himna), predstavljanje i čuvanje ugleda države BiH, poštovanje međunarodnih dokumenata (ugovori, rezolucije, konvencije, presude/naročito ona o genocidu, holokaustu), zabrana negiranja presuđenog genocida i promocija istog u javnom prostoru, te odgovorno djelovanje i ponašanje izabranih i imenovanih funkcionera.
Zakon bi još tretirao i ponašanje nosioca funkcije, administraciju, predstavnike u inostranstvu njihov rad i nastupanje u javnom prostoru. Zakon bi se odnosio samo na institucije i odgovorna lica, koja su zadužena za provođenje tog zkona.
Na kraju razgovora je poručio da treba raditi svoj posao savjesno prema sebi i odgovorno prema državi, a sve u cilju što boljeg života svakog građanina, bez obzira na njegovu nacionalnu, vjersku i političku pripadnost.
