Klix Studio
129

Senka Kurt i Dino Mustafić: 2024. godina je bila godina kraha, ali i otpora koji se javlja

Piše: F. H.
Gosti ovog izdanja Klix Studija bili su urednica Interview.ba Senka Kurt i direktor Narodnog pozorišta Dino Mustafić koji su sumirali 2024. godinu u Bosni i Hercegovini.

Mustafić je kazao da je 2024. godina kraha, ali i godina otpora regionalna, i da možda otpor najavi 2025. godinu kao godinu nade te je kazao da je povećanje minimalca neka vrsta čestitke radničkoj klasi i da će nove vlasti imati socijalnog sluha i možda od ponedjeljka ući u pravnu državu.

Kurt je na početku kazala sa druge strane da se ne nada pravnoj državi i "ponedjeljku" i da joj je žao što se govori o lošim temama, ali da se raduje otporu koji se javlja u regionu i da joj se malim slatkim studentskim protestima u Sarajevu to prelijeva i na nas.

"Ja prizivam revoluciju koja će biti mirna puna baršuna, ali da će se nešto promijeniti", kazala je Kurt.

"Zaista je značajno šta se dešava u regionu i da 2025. godina koja je godina neizvjesnosti s obzirom na geostrateške okolnosti, dolazak Trumpa, rat u u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku. Volio bih da 2025. godina i globalno i u regionu bude godina mira", kazao je Mustafić.

Kurt je poručila da nismo svjesni neslobode u kojoj živimo i da ona mentalno nije slobodna, i da joj nedostaje osjećaj slobode i da je to razlog zbog čega se boji i da je to njena revolucija.

Mustafić je kazao da je 2024. godine bila izrazito uspješna godina ne samo za Narodno pozorište, nego da su pozorišta puna i da su brojke impresivne.

"Mogu da kažem da imamo malu pozorišnu renesansu i da se naš trud isplatio i da je grad postao kulturno dinamičan, vibrantan" naveo je Mustafić i dodao da projekti daju sliku o Sarajevu kao kulturnom centru

Naveo je da sloboda se mora njegovati, razvijati i da ona može preko noći da iščezne, rekao je da može reći da postoji umjetnička sloboda, diskurs, ali da je govoreći kritički privilegija pojedinaca koji imaju finansijsku neovisnost ili su realizovan ii van granica BiH.

"Neke metode cenzure su kod nas zabranjene zakonski. U pozorišnom zakonu kada neki projekat krene uprava niti ministarstvo tu predstavu ne može zaustaviti. Da li postoji nesuglasje zakona i prakse to je posebna priča", kazao je Mustafić i dodao da što se tiče slobode ima prostora za osvajanje još slobode.

Naveo je da se finansiranje kulture i umjetnosti često gleda kroz etničko-nacionalni filter i da se to često vidi po skandaloznom rasporedu novca sa federalnog i državnog nivoa, pa su naprimjer svi događaji u Sarajevu pod komponentom B iako sigurno nisu svi etnički.

Kurt je navela da to što pozorište sjajno rade je posljedica toga što su došli ljudi koji znaju raditi svoj posao i da je to recept i za ostatak institucija

"Druga stvar zbog čega nema cenzure u teatru. Moguće je da ću biti bezobrazna i površna, oni koji se boje medija ne boje se pozorišta i nisu naučili da u pozorištu mogu doživjeti neku kritiku", kazala je Kurt i pojasnila da političari nisu osvijestili moć pozorišta kao elementa kritike.

Mustafić je dodao primjer Srbije gdje su pozorišta prva dala podršku i poistovjetili se sa studentskim zahtjevima i studentskom energijom.

Komentarišući hapšenje ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, Kurt je kazala da ne ulijeva nadu da je pravna država blizu, ali da se raduju hapšenja i smeta narativ o tome da se Nešić hapsi da je Srbin i da dok se takav narativ ne izbije, to jeste da dok javno mnijenje ne shvati da je on optužen da je lopov, a ne Srbin da se neće doći na zelenu granu.

"Sjećam se prije 20 godina slučaja Hercegovačka banka kada su uhapšeni gotovo svi HDZ-ovci jer su htjeli praviti treći entitet govorilo se jer su Hrvati, za Novalića je govoreno da je uhapšen jer je Bošnjak. Ratni zločinci su tumačeni kao njihovi zločinci i naše budale. Ovdje moram reći to je moje intimno razmišljanje, ne mora biti važno, ali mi se čini da je ovo hapšenje ministra Nešića zbrzano uz blagoslov institucija RS-a i mislim da može biti kompenzacija nečeg što se dešava u slučaju Dodik", kazala je Kurt.

Mustafić je kazao da to što se u zatvoru nalaze bivši premijer, ministar postoje optužnice protiv predsjednika suda, šefa obavještajne službe, ministra sigurnosti i da je pitanje gdje će procesi otići, te da ne želi dan nekog da proglasi unaprijed krivim, ali da ga više od narativa, zabrinjava da kada se presuđeni kriminalci u političkom diskursu pravdaju kao "naši svojevrsno heroji", jer onda ta implikacija koja se najavljuje u početku da se ne sudi zbog lopovluka nego se sudi "našim" unosi ne samo nemir u javnost i postaje prokletstvo toga da je etnički koncept zaživio kao duboka država.

"U dubokoj državi vi ne možete bilo imati bilo kakav socijalni bunt, sjetite se kada su se desili protesti 2014, tadašnji političari etnicizirali to. To je matrica gdje se ti sklanjaš iza kolektiviteta i napad na tebe je napad na cijeli narod", naveo je Mustafić.

Kurt je naglasila da država funkcioniše na strahu i čim ima straha da nema slobode.

"U visokoj politici je jako puno šljama, bagre ološa, koji misle da su stavili skupocjeno odijelo, ali i dalje nisu šlifovani. Ti ljudi nisu ušli u politiku iz razloga borbe za zajednicu, opće principe. U biografiju prvo vidite neobrazovanost, sumnjive diplome s marginalnih fakulteta. Druga stvar je da su to ljudi bez djela u karijeri. Treća stvar koju ćete primjetiti to je pitanje duhovnog i intelektualnog horizonta. Mi imamo piramidalno-etničku oligarhiju koja je pobrisala sve društvene vrijednosti", naveo j Mustafić.

Kurt i Mustafić su komentarisali i rad Trojke, šta su crvene linije, odnos prema slobodama i stvarima koje su primjetile kao probleme na raznim nivoima uključujući i imenovanje rektora na UNSA.

"Imenovanje rektora je za mene važnije od imenovanje direktora KCUS-a. Zadiranje politike i nastojanje da se Univerzitet stavi pod stranačku kontrolu to je za mene početak kraja", kazala je Kurt.

Mustafić je dodao da su nezavisno sudstvo, univerzitet, depolitizirana kultura, obrazovanje svetinja, a Kurt je tome dodala i nezavisne medije.

Kurt je kazala da mnogi ne žele da budu dio Evrope jer Evropa donosi zakone i da im to ne odgovara.

O povećanju minimalca Mustafić je rekao da su poslodavci uvijek katastrofično reagovali, ali i da je hiljadu KM i dalje premalen iznos za život.

Komentarisali su i slučajeve femicida u Bosni i Hercegovini, Mustafić je upozorio na manjkavosti sistema i da su često žene prepuštene same sebi.

"Ono što ne razmišljamo je ekonomsko osnaživanje žena. Osim uvođenja femicida u zakon, to mora biti problem jedan. Vi možete smjestit ženu u sigurnu kuću, ali šta ćete kada izađu. Žena se mora često vratiti nasilniku, roditelji ih neće jer je sramota da se vraća s djecom. Mi moramo obrazovati mlade generacije da nasilje nije rješenje i moramo insistirati na obrazovanju i djevojčica i dječaka. Mi zaboravljamo da u Bosni i Hercegovini imamo puno mjesta gdje se djevojčice ne obrazuju nakon osnovne škole. Mi imamo puno maloljetničkih brakova. Tri stuba su zakonska legislativa drugi je ekonomsko osnaživanje i najvažnije je promjena mentaliteta i razmišljanja 'pa šta to je samo jedan šamar'. Dok tako živimo ništa se neće promijenit", zaključila je Kurt.

Gostovanje Senke Kurt i Dine Mustafića u Klix Studiju možete pogledati i direktno na našem Youtube kanalu.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.