Pravosnažna presuda Vojislavu Šešelju, kojom ga je Žalbeno vijeće Mehanizma krivičnih sudova u Hagu proglasilo krivim za progon vojvođanskih Hrvata i osudilo na 10 godina zatvora, otvorila je i pitanje u dijelu javnosti u Srbiji da li bi lider Srpske radikalne stranke zbog toga mogao da izgubi poslanički mandat, prenosi Aljazeera Balkans.
Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je poslanike Narodne skupštine Srbije i njenu predsjednicu Maju Gojković da, u skladu sa zakonom, konstatuju prestanak mandata poslanika Vojislava Šešelja zbog presude Žalbenog vijeća u Hagu.
U saopštenju je navedeno da Zakon o izboru narodnih poslanika "jasno i nedvosmisleno propisuje da mandat prestaje ukoliko je poslanik pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci".
Glasnogovornik ratnohuškačke politike
"S obzirom da je Vojislav Šešelj osuđen na 10 godina zatvora, kao i da su sve presude Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne krivične sudove obavezujuće za Srbiju, Vojislavu Šešelju mora prestati mandat narodnog poslanika", navela je Inicijativa mladih za ljudska prava.
Inicijatva je ocijenila da "građani Srbije ne zaslužuju da ih u Narodnoj skupštini predstavlja čovjek koji je, zbog odgovornosti za progone civila, osuđen na 10 godina zatvora, a koji je i danas jedan od najvidljivijih glasnogovornika ratnohuškačke politike".
Nekadašnji sudija Vrhovnog suda Srbije Zoran Ivošević za Al jazeeru kaže da, iako se ovaj stav zakona odnosi i na odluke međunarodnih sudova, koje Srbija priznaje, u ovom slučaju presuda nije razlog za prestanak poslaničkog mandata Šešelju.
"Po Zakonu o radu, kad neko bude osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, njemu ne prestaje radni odnos zbog osude, nego kad stupi na izdržavanje kazne u trajanju dužem od šest mjeseci. Sličan princip se primjenjuje i kad je riječ o poslaničkom mandatu", objašnjava Ivošević.
U pritvoru gotovo 12 godina
"S obzirom da je Šešelj u pritvoru proveo i više vremena od kazne na koju je osuđen te da poslije izricanja presude neće ići u zatvor, niti država Srbija ima obavezu da ga izruči, samim tim nema ni osnova za prestanak poslaničkog mandata, jer on neće biti odsutan duže od šest mjeseci", zaključuje Ivošević.
Šešelj je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala proveo skoro 12 godina, od februara 2003. godine, kada se dobrovoljno predao tribunalu, do sredine novembra 2014. godine.
Sudsko vijeće sudije Teodora Merona, nekadašnjeg predsednika Haškog tribunala, preinačilo je prvostepenu oslobađajuću presudu, kojom je lider radikala u martu 2016. godine bio oslobođen od svih optužbi haškog tužilaštva, i proglasilo ga krivim po tri od devet tačaka optužnice - za progon, deportaciju i podsticanje deportacije Hrvata iz Vojvodine.
