Podsjetimo, predsjednik Srpske radikalne stranke i četnički vojvoda poznat po svom zalaganju za stvaranje tzv. velike Srbije, ovih se dana nakon 11 godina provedenih u pritvoru Haškog tribunala, vraća u Beograd kako bi bio podvrgnut liječenju.
Još uvijek su svježa sjećanja stanovnika Popova polja na zlodjela koja su počinile jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) potpomognute dobrovoljcima iz Crne Gore i Srbije te lokalnim srpskim stanovništvom, u napadu na Ravno i obližnja sela, u oktobru i novembru 1991. godine.
Tako će se dva dana nakon što se očekuje izlazak Šešelja iz Haškog tribunala, gdje se nalazi od 2003. pod optužbom da je jedan od učesnika udruženog zločinačkog poduhvata, odgovoran za ratne zločine počinjene protiv civilnog stanovništva Hrvatske, Vojvodine i BiH, u četvrtak, 13. novembra u selu Kijev Do, desetak kilometara od Ravnog, odakle je Vojislavova majka Danica, prisjetiti sedam Hrvata, starijih osoba, koji su na brutalan način ubijeni 1991. godine. Oni su bili među prvim žrtvama rata koji će nedugo zatim uslijediti širom Bosne i Hercegovine.
Među ubijenim je i majka Boška Krkića, Mara (1924. godište). Boško Krkić u telefonskoj izjavi za Anadolu Agency (AA) iz Dubrovnika, u Hrvatskoj, gdje radi, navodi kako je njegova majka bila obješena te kako su je pronašli kasnije, jer se vodila jedno vrijeme kao nestala.
"Većina je ubijena ispred svojih kuća u selu Kijev Do. Neki su strijeljani, a neki zaklani. Bilo je i onih koji su pronađeni sa potpuno otkinutim glavama. U ovim zlodjelima učestvovali su i iz familije bliske Šešeljevim", navodi Krkić.
Tijela sedam ubijenih, veli Krkić, sahranio je jedan Srbin, Đuro Vujinović, dok je tijelo njegove majke Mare pronađeno kasnije.
Šešelji pripali Federaciji BiH
U zaseoku Mareva Ljut, oko sedam i po kilometara od Ravnog, a oko kilometar i po od sela Zavala, odakle je Šešeljev otac Nikola, nema posebne atmosfere vezano za njegov povratak u Beograd. Zaseok je sablasan. Gotovo pust.
Od tri prijeratna prezimena Šešelj, u zaseoku trenutno živi samo jedna porodica - Momčilo Šešelj, drugi rođak Vojislava Šešelja, sa majkom i bratom. Njegov otac Savo sa ocem Vojislava Šešelja, Nikolom, je prvi rođak, rođeni su u istoj kući u Marevoj Ljuti. Momčilov i Vojislavov djed su bili braća.
Posljednji put Vojsilav Šešelj u rodnom mjestu svoga oca Nikole, Marevoj Ljuti, bio je 2000./2001. godine, a često je u njegovoj pratnji bio i sadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić, a tadašnji potpredsjednik Srpske radikalne stranke.
Ono što je veoma interesantno jeste da je zaseok Šešelja pripao Federaciji BiH nakon rata u Bosni i Hercegovini. U polju ispod kuća Šešelja entitetska je linija između Federacije BiH i entiteta Republika Srpska.
"Otac od Vojsilava Šešelja, Nikola, je rođen 1925. ovdje, u staroj kući u Marevoj Ljuti. U toj kući je rođen i moj pokojni otac Savo. Kada je pokojni Nikola otišao u Orahov Do, ne znam. Ali je jedno vrijeme živio u Orahovom Dolu na manastirskom imanju gdje je po pričama moga oca čuvao i pazio to imanje. Imao je i stoke. Radio je na željeznici. Kada je otišao u Sarajevo, ne znam, samo znam da je 1954. u Sarajevu rođen Vojsilav Šešelj", priča u ekskluzivnom razgovoru za Anadolu Agency (AA) rođak Vojislava Šešelja, Momčilo Šešelj.
Pokazuje nam staru kamenu kuću u kojoj su rođeni njegov i otac Vojislava Šešelja.
"Vojislav je često dolazio u Marevu Ljut. Zadnji put prije odlaska u Hag, 2000./2001. godine. Često je dolazio on i gospodin Aleksandar Vučić. Dr. Šešelj, moj rođak, je bio i sada je predsjednik SRS-a, a Vučić je tada bio njegov potpredsjednik. U stranci sa njima je bio i Nikolić (Tomislav, aktuelni predsjednik Srbije), ali njega nisam sretao niti je ikada dolazio u Marevu Ljut", priča Šešeljev rođak Momčilo.
Momčilo ima namjeru ovih dana otići u Beograd da vidi rođaka Vojislava, nakon što iz Haaga stigne u Beograd.
"Obavezno. Imam namjeru da odem u Beograd. Sada, da li ću imati momenat da stignem na njegov doček, jer se ne zna tačno kada on dolazi (navodno u utorak). Kako su izjavili u Haagu tek poslije njegovog napuštanja vazdušnog prostora Holandije, javnost će biti obavještena da će biti pušten. Ali, obaveza mi je da kao tako bliski rođaci, rodbina, pogotovo što je lošeg zdravstvenog stanja, odem i da ga posjetim. Njega i njegovu familiju", navodi Momčilo.
Rodni zaseok Nikole, oca Vojislava Šešelja, Mareva Ljut, u ratu u Bosni i Hercegovini, bio je prva linija razgraničenja između srpskih i hrvatskih snaga. U polju ispod bili su smješteni topovi koji su artiljeriskim projektilima gađali Ravno.
"Mareva Ljut je ničija zemlja. To je mjesto sa osam domaćinstava prije rata - dva prezimena: Dreč i Šešelj. Tri kuće Šešelja i pet Dreča. Selo je podijeljeno na pola. Porodica Šešelja je pripala Federaciji BiH, a Dreč RS-u", priča za AA rođak Vojsilava Šešelja, Momčilo.
Osim oca Vojislava Šešelja, Nikole i Momčilovog oca Save, iz Mareve Ljuti je još i njihov brat Savo Šešelj
Iako ga u Ravnom zovu "vojvoda", Momčilo i njegova porodica Šešelj, što i sam navodi, nikada nije imala problema zato što pripadaju familiji iz koje je i Vojislav Šešelj.
"Ne. Iskreno rečeno nikada nisam imao problema. Moj pokojni otac i majka i brat su se poslije izbjeglištva od 1992. vratili krajem 1996. godine u Marevu Ljut. Obnovili su vlastitim sredstvima porušeno imanje tokom rata. Od tada do sada nikada nemamo problema iako pripadamo dijelu Federacije BiH, odnosno opštini Ravno. Mi pripadamo opštini Ravno, ali većina dokumenata nam je u Gradu Trebinje. Ali, nema problema: rodne listove i uvjerenja možemo da izvadimo i u opštini Ravno i u opštini (gradu) Trebinje. Imamo korektnu saradnju sa opštinom i stanovništvom opštine Ravno, posebno sa medicinskim osobljem. Imam staru majku, a često i ja i burazer imamo nekih zdravstvenih problema. Obratimo se u ambulanti Ravno gdje su fer i korektni", naglašava Momčilo Šešelj.
Ističe kako o politici ne želi da priča. Bavi se privatnim biznisom i to je, kako navodi, jedino što ga zanima.
"Malo je stanovništva. To što ima: žive od penzija, koje su, ne znam, u dijelu FBiH su nešto veće, a iz RS-a su niske. Ovdje su većinom staračka domaćinstva. Nisu u mogućnosti da se bave stočarstvom ili poljoprivredom. Ovaj dio ima mogućnost za velika ulaganja, ali to su veliki iznosi koje ni banke ne mogu da prate", zaključuje u razgovoru za AA Momčilo Šešelj.
"Šešelj dolazi" - poruke kojima su izlijepljeni Bileća i Gacko
I dok u rodnim mjestima oca i majke Vojislava Šešelja nema euforije niti slavlja zbog njegovog "izlaska na slobodu", Istočna Hercegovina je oblijepljena plakatima sa likom haškog optuženika za zločine protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja Vojislava Šešelja.
U Bileći je ekipa AA zabilježila na desetine plakata koje je postavila Srpska radikalna stranka iz bh. entiteta RS sa parolom - "Šešelj dolazi".
Na samom ulazu u Bileću, na stubu ulične rasvjete postavljen je veliki bilboard sa likom Vojislava Šešelja. Na njemu je ispisana poruka - "Hoćemo Šešelja".
I u susjednom mjestu, Gacko, u Istočnoj Hercegovini slična situacija. Na plakatima po mjestu i na sjedištu njegove Srpske radikalne stranke iste poruke, s tim što su ove u Gacku u odnosu na one u Bileći proširene i sa porukom - "Srbija čeka Šešelja".
Međunarodni krivični sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji podigao je optužnicu protiv Vojislava Šešelja januara 2003. godine. Lider radikala optužen je za ratne zločine na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. On se dobrovoljno predao 24. februara iste godine. Suđenje mu je počelo 7. novembra 2007. godine.
U Haagu optužen za najteže zločine
Iako su neke tačke optužnice u trećoj, izmjenjenoj verziji izbrisane, Šešelj je optužen za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i Vojvodine. Ovo obuhvata ubistva u Vukovaru (255 na Ovčari i šest kod Veleprometa), i u okolici Sarajeva (56 osoba), Mostaru (106 osoba), Nevesinju (53 osobe) i Zvorniku (preko 340 osoba); pritvaranje civila u logore pod nehumanim uslovima, mučenje, premlaćivanje i ubistva; deportacije i prinudno preseljavanje desetine hiljade Hrvata i muslimana sa tih teritorija i dijelova Vojvodine i namjerno uništavanje njihovih domova, imovine, kulturnih i vjerskih objekata.
Prema optužnici, Šešelj je, kao značajna politička ličnost, propagirao ujedinjenje "svih srpskih zemalja" u homogenu srpsku državu i, sam ili sa ostalim zajedničkog zločinačkog poduhvata, "učestvovao u regrutovanju, formiranju, finansiranju, snabdijevanju i usmjeravanju srpskih dobrovoljaca povezanih sa SRS, obično nazivanih 'četnici' ili 'šešeljevci'". Lideru SRS se na teret stavlja i da je propagirao rat i potpirivao mržnju prema nesrbima i podsticao svoje dobrovoljce i druge srpske snage da počine zločine. Tužilaštvo navodi da je Šešelj indoktrinisao doborovljce svojom ekstremističkom retorikom radi "uključivanja u nasilno uklanjanje nesrpske populacije sa ciljanih teritorija".
Na poluvremenu suđenja, u maju 2011, zaključeno je da Šešelj ostaje u pritvoru Haškog tribunala jer je Pretresno vijeće odbacilo njegov zahtjev po pravilu 98 bis za oslobađajućom presudom po završetku dokaznog postupka optužbe. Sudije su bili složni u nalazu da je predočeno dovoljno dokaza na osnovu kojih bi "razumno veće moglo da zaključi" da su počinjeni zločini progona, ubistva, mučenja, okrutnog postupanja, deportacija, prisilnog premještanja, bezobzirnog razaranja gradova i sela, uništavanja vjerskih objekata i pljačke u opštinama u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, navedenim u optužnici protiv lidera srpskih radikala.
Suđenje je okončano 2012. godine iznošenjem završnih riječi, ali presuda do danas nije izrečena.
Prije nekoliko dana sudsko vijeće Haškog tribunala donijelo je odluku da Šešelj bude pušten iz pritvora na liječenje zbog medicinskih razloga.
Prije nekoliko mjeseci Šešelju je dijagnosticiran karcinom, od kojeg je liječen, a zdravstveno stanje mu je nedavno pogoršano jer su mu otkrivene metastaze na jetri.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
