Ekspert za kvalitet zraka i klimatske promjene Martin Tais izjavio je kako se, za razliku od drugih zemalja svijeta, u BiH ne radi dugoročno na adaptacijama povezanim sa klimatskih promjenama uzrokovanih globalnim zatopljenjem.
"Suština svega je: mi smo povrijedili prirodu, priroda nam vraća. Sada dobivamo 10 posto energije sunca, a deset posto te energije je nešto ogromno. Klimatske promjene su tu. Sada imamo štete, suše i poplave, ali nemamo projekte. Adaptacija znači da izvučemo koristi iz klimatskih promjena - čuvajmo vodu, pravimo rezervoare. Projekti se ne rade u BiH i to je najveći problem. Nemamo mnogo vremena jer priroda čeka, jedan stepen znači deset posto energije sunca, a to je puno. Moramo sada kao zemlja uraditi nešto, ako mislimo ući u Evropi, to moramo uraditi", poručio je Tais.
Odraz klimatskih promjena, kako tvrdi, definisan je ekstremima kojeg čine poplave i suše. Kada je riječ o prekomjernoj magli koja je u Sarajevu evidentna tokom zimskih mjeseci, Tais je kazao kako je to prirodna pojava.
"Što se tiče magle u Sarajevu, to su prirodne pojave. Grad je napravljen skoro na planini, iznad 500 metara. Okružen je planinama, nalazimo se kao u loncu, nemamo industrije, ali imamo zagađenje. To je naš problem. Moramo smanjiti emisije, svaki čovjek može da učini pomak i kaže: povest ću jednog dana sa sobom komšiju automobilom i tako smanjiti zagađenje", kazao je Tais dodajući kako "priroda vraća ljudima koji je ne poštuju".
Da su klimatske promjene itekako primjetne i u BiH istakao je i ekspert za klimatske promjene Željko Majstorović ističući kako tome svjedoče i podaci prošlogodišnjih istraživanja.
"Kao što vidite, uvijek imamo neka nova iznenađenja, poremećaje u vidu padavina, poplave i suše. Kad sve saberete, taj poremećaj u padavinama izaziva sve veće problem s tim da je stepen svijesti o klimatskih promjenama kod nas vrlo mali. To se vidi i po efektima koje je izazvala konferencija u Parizu, prestalo se o tome govoriti nakon dva dana. Najvažnije, treba u redovno školovanje uvesti edukaciju i predavanja, a i mediji se više moraju uključiti u diskusije o ovom problemu. Treba se edukovati u smislu pristupa projektima, kako i na koji način tome pristupiti. To je glavni problem. Pomenuli smo i političare, treba promijeniti zakonodavstvo, projekti ne smiju čekati godinama", naglasio je Majstorović.
Član delegacije BiH na Konferenciji Ujedinjenih nacija u Parizu o klimatskim promjenama Senad Oprešić naveo je da BiH globalnom zagađenju doprinosi sa manje od 0,1 posto, a Sjedinjene Američke Države i Kina predvode listu zemalja koje najviše zagađuju planetu zemlju.
"Sredinom decembra imao sam čast učestvovati kao dio delegacije BiH na konferenciji koja je održana u ozračju terorističkih napada koji su se desili. Sigurnosne mjere bile su tada izuzetne velike.
Pariski sporazum je sporazum koji će važiti do 2020. godine, nakon toga će biti obavezujući za sve. Jedna od karakteristika je da se nastoje smanjiti fosilna goriva, to je jedan od zadataka. Posebno u BiH treba što prije krenuti s tim, formirati timove koji će raditi na provedbi sporazuma", naglasio je Oprašić.
Pored govora o klimatskim promjenama, na današnjoj sesiji Kruga 99 obilježena je treća godišnjica smrti akademika Sulejmana Redžića, nekadašnjeg predsjednika "Kruga 99".
"U ovo vrijeme svake godine obilježavamo smrt profesora Redžića koji je bio jedna ljudska gromada", istakao je predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović.
Volodimir Zelenski bi mogao (neočekivano) biti sretan s pobjedom Donalda Trumpa
