Set antikoruptivnih zakona Vlade FBiH: Borba protiv kriminala ili nešto drugo
Parlamentarci će se izjašnjavati o prijedlozima seta antikoruptivnih zakona koji se odnose na zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, te na zakon o prekršajima u FBiH.
Neki smatraju da već postoje institucije i zakoni koji regulišu organizirani kriminal, korupciju i nelegalno stečenu imovinu, ali premijer Nermin Nikšić ne smatra tako i kaže da postojeće stanje ne daje rezultate.
U razgovoru za Klix.ba federalni premijer kaže da trenutno imamo takvu situaciju da je ova oblast "razbacana" na nekoliko zakona te da ne postoji institucija koja bi vodila računa o, recimo, oduzetoj nelegalno stečenoj imovini.
"Svima su samo puna usta borbe protiv korupcije"
"Smatramo da je potrebna jedna institucija koja će se baviti time, kao i instrumenti unutar pravosuđa koji će istraživati i procesuirati takva djela. Svima su puna usta potrebe da se borimo protiv kriminala, ali imam osjećaj da baš nisu najozbiljnije shvatili Vladu da je spremna u ovakvim političkim okolnostima pripremite takav jedan set zakona", kaže Nikšić.
Vlada je jednoglasno podržala zakonska rješenja, međutim kritike na njih su uputili i pojedini zastupnici čije stranačke kolege sjede u Vladi. Nikšić smatra da to pokazuje da su deklarativno svi za borbu protiv korupcije i kriminala, ali da to ne pokazuju na djelu.
"Vrlo malo se moglo čuti razloga zašto je neko protiv tih zakona zbog njihovog sadržaja, uglavnom su se primjedbe odnosile na to što ih predlaže Vlada koju su smijenili, a prije mjesec su govorili kako Vlada ne nudi zakone. Tu je još hiljadu drugih razloga koji se ne tiču suštine zakona", dodaje premijer.
Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala predviđa formiranje posebnog odjeljenja unutar Tužilaštva FBiH koji bi se bavio tim pitanjima te posebnog odjeljenja u Vrhovnom sudu.
"Tu su bili prigovori da Vlada i SDP formiranjem ovih odjela ruše ustavni poredak i da hoće imenovati politički podobne tužioce. To nije tačno zato što je prijedlog zakona takav da ih imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće u skladu sa Zakonom. Sada imamo bezbroj krivičnih prijava u nečijim laticama, ovako ćemo bar znati ko je odgovoran da procesuira slučajeve. Kada je u pitanju formiranje agencije, spočitavalo nam se da to znači da će neko sad upadati u kuće građanima i oduzimati imovinu. To je besmislica jer se nelegalna imovina ne može steći poštenim radom. Niko od poštenih građana se ne treba plašiti. Agencija neće oduzimati imovinu, niti voditi istrage. Ona će je samo preuzimati kada sud okonča postupak", objašnjava Nikšić.
Slična rješenja u RS ne funkcioniraju
Tu je i zakon o prekršajima koji je već dva puta u ovom mandatu oboren u Parlamentu. Iduće sedmice će ponovo pred parlamentarce nakon što je dorađen. Predlagač kaže kako se ovim uvode oštrije sankcije za nepoštivanje prava radnika i fiskalne discipline, otklanjaju se problemi u radu inspekcijskih službi i slično. Zakonska regulativa sada stimuliše kršenje prava radnika, poslodavac plaća kaznu od 1.000 KM, bez obzira koliko imao neprijavljenih zaposlenika, što mu je isplativije, a posebno je diskutabilno to što se poslodavac može kazniti ukorom. Savez samostalnih sindikata, a i penzioneri su podržali nova predložena rješenja.
Parlamentarci će pred sobom imati i izmjene i dopune Krivičnog zakona. Ovim se u zakonodavstvo FBiH uvodi krivično djelo trgovina ljudima, sankcionira se huliganstvo na sportskim događajima, a za neka djela se povećavaju najniže zaprijećene kazne.
"Imamo i zakon o inspekcijama koji, između ostalog, predviđa certificiranje inspektora, predviđa se kontrola njihovog rada. sada je situacija takva da kad postanete državni službenik tu ste, radili ili ne radili, a imate pravo i da tužite kad vam se malo smanji plata ili ne dobijete regres. Ovo je set zakona koji stvara instrumente, ali daje i alat u borbi protiv korupcije", smatra Nikšić.
Međutim, ne dijele svi njegovo mišljenje u potpunosti. Transparency International BiH svakako podržava borbu protiv korupcije, ali izražavaju bojazan da predložena rješenja Federalne vlade neće dati baš dobar učinak u praksi.
"Ono na šta uvijek upozoravamo je osiguranje primjene zakona. Evo, naprimjer, gledajući Nacrt zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, kao i zakona o suzbijanju korupcije, vidljivo je da se koriste isti mehanizmi koji su već prisutni u RS-u, specijalni odjel tužilaštva i suda, kao što već imamo Specijalno tužilaštvo RS za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ili na primjer formiranje agencije za raspolaganje oduzetom imovinom. U praksi su se ovi mehanizmi u RS pokazali potpuno neefikasnim, jer nisu primjenjivani. Ako pravosuđe ne izrodi pravomoćne presude, ne mogu se očekivati ni rezultati u oduzimanju nelegalno stečene imovine, ili recimo ako ne osigurate nezavisnost i resurse specijalnim odjelima tužilaštva i suda koji će biti formirani, već se oni pretvore u institucije koje pokreću postupke po direktivi, tek će sve onda pasti u vodu. Upravo zbog toga će ključno biti u FBiH da se omogući adekvatna primjena ovih zakona, jer će oni u suprotnom ostati samo dobar PR potez Vlade FBiH kako bi se predstavila kao borac protiv korupcije", izjavila je za Klix.ba Ivana Korajlić, portparol Transparency Internationala.
"Zakonsko reketiranje"
Predsjednik Kluba Stranke za BiH u Zastupničkom domu Omer Vatrić kaže da će ta stranka imati konačan stav danas, ali da je mišljenja da je kroz već postojeće zakone moguće sankcionirati dobar dio krivičnih djela koje tretira predloženi set zakona.
"Kad se traži usvajanje čitavog seta zakona i to na jednoj sjednici, onda je logično da vladajuće ili vladajuća politička partija želi takvim činom za sebe osigurati i političku promociju, pogotovo to u izbornoj godini daje neki drugi prizvuk", kaže Vatrić i dodaje da je mišljenja da sve što je specijalno ima politički prizvuk, a u kontekstu formiranja posebnih odjeljenja pri Tužilaštvu i Sudu.
"Redovne institucije u pravosuđu se trebaju brinuti o ovim stvarima. Nemamo mi specijalizirane odjele ni za druge oblasti, zašto bi sada imali za ovu oblast. Kada je u pitanju agencija za čuvanje oduzete nelegalno stečene imovine, ako je to institucija koja bi se brinula da ta imovina ne propada i da se kasnije vrati ili društveno korisno upotrijebi to je već neka namjena organizacionog karaktera, ali ako se ona stavlja u kontekst samo do uzimanja i čuvanja, onda to sve dobija neku drugu konotaciju. To je dnevni red sa 29 tačaka i vidjet ćemo, ali sam po sebi je to čin koji uvodi u predizbornu godinu", mišljenja je Vatrić.
Zastupnik SBB-a Mirza Ustamujić u izjavi za Klix.ba naglašava kako su o ovom setu zakona primjedbe imali i ljudi iz pravne i pravosudne struke.
“Prije svega tu mislim na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), koje s pravom izražava rezervu. Nedopustivo je da posebni odjel u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala ne bude uspostavljen u potpunosti u sastavu Federalnog tužilaštva i da se zadrži njegova nezavisnost. Sada je već sigurno da bi se njihovim usvajanjem uvela pravna nesigurnost i upitnost jednakosti građana pred zakonom. Posljednje sudske odluke pokazale su da postoje zakoni i odredbe koje omogućavaju oduzimanje nelegalno stečene imovine. Postavlja se pitanje zašto se pod izgovorom borbe protiv korupcije uvodi kategorija kojom se može oduzeti imovina i novac od osoba za koje čak i postoji sumnja da je novac pribavljen krivičnim djelom. Ovo otvara mogućnost da sutra Vlada ili pojedinci 'zakonski' vrše 'reketiranje' privatnika i uspješnih biznismena pod izgovorom da će biti 'sumnjivi' i njihova sva imovina blokirana ako se ne svide ili ne učine po volji određenih političkih elita, bilo da im traže novac za finansiranje partija ili neke druge usluge. Ovo je također očigledan primjer da bi se usvajanjem ovakvog rješenja uvela pravna nesigurnost i nešto što nije praksa niti u jednom demokratskom društvu. Možda je spektakularna najava borbe protiv korupcije nešto što svi mi želimo, ali je suština unutar ponuđenih zakona totalno drugačija. Uvođenje 'zakonskog reketiranja' nikome ne treba, ali nam jačanje pravne države i prave borbe doista treba”, zaključuje Ustamujić.
Vladini prijedlozi zakona su pred zastupnicima ove sedmice, koliko su dobri prema mišljenju Parlamenta FBiH, pokazat će se prilikom glasanja.
