Sezonska gripa može izazvati velike probleme, imunizacija je izuzetno bitna
Iako je došlo do smanjenja broja pacijenata koji su usljed prisustva virusa gripe hospitalizirani u tuzlanskoj bolnici, epidemiološka situacija u TK je i dalje nesigurna.
Dosad hospitalizirano 77 pacijenata
U protekle 22 sedmice nadzora koji je izvršio Zavod za javno zdravstvo TK ukupno je registrirano 4.503 slučaja bolesti slične gripi. U isto vrijeme registrovano je 17.574 slučaja akutnih respiratornih infekcija.
Prvi hospitalizirani slučaj na Klinici za infektivne bolesti u Tuzli zabilježen je 18. januara. Od tada do danas ukupno je hospitalizirano 77 bolesnika različite težine kliničke slike, ali najčešća komplikacija zbog koje su smješteni u bolnički krevet je upala pluća.
U isto vrijeme registrirano je devet slučajeva sa smrtnim ishodom, gdje je težina kliničke slike zapravo uslovila priključenje pacijenata na aparate na vještačko disanje.
"Ovih devet osoba uglavnom je bolovalo od neke od hroničnih bolesti, odnosno hipertiroze, gojaznosti, dijabetesa, karcinoma pluća, dekompenzovanog srca, astme, gangrene debelog crijeva i slično. Težina njihove kliničke slike je diktirala da su se ti bolesnici morali smjestiti u Kliniku za intenzivnu njegu i reanimaciju te priključiti na vještačku ventilaciju", rekao je za Klix.ba epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstbo TK Blaško Topalović.
Od dodaje da su kod dvije osobe koje su letalno završile pronađeno prisustvo virusa gripe tipa B, dok je kod ostalih sedam utvrđeno prisustvo virusa gripe tipa A.
"Bilo bi neetički reći da je osoba koja boluje od karcinoma pluća, a u međuvremenu se inficirala sa virusom gripe, umrla od gripe, a ne od karcinoma pluća. Naravno, da je virus gripe otežao ionako tešku kliničku sliku takvih i sličnih bolesnika, te mislim da je profesionalnije reći da je uzročnik smrti karcinom, a ne gripa", pojašnjava Topalović.
Gripa predstavlja bolest sa izrazito visokim godišnjim morbiditetom, pa i mortalitetom, a praktično spada među deset vodećih zaraznih bolesti na svjetskoj razini.
Riječ je o akutnoj virusnoj bolesti koja ima svoj sezonski karakter, a pojavljuje se u tri tipa – A, B i C.
Na našim prostorima uglavnom se javlja u periodu decembra i januara kada je zastupljen virus tipa A, dok se u februaru i martu pojavlju virus tipa B.
"Virus tipa A je izuzetno varijabilan, jer se njegovi površinski antigeni stalno mijenjaju, što zapravo predstavlja jednu otežavajuću okolnost spravljanja jedne adekvatne vakcine na duži niz godina", rekao je Topalović.
Imunizacija najbolje "oružje"
Najbolja i najadekvatnija zaštita od sezonske gripe u ovom trenutku se ogleda u imunizaciji, odnosno vakcinaciji.
"Gripa je pokazala zube upravo u onim kategorijama ljudi za koje smo preferirali da se trebaju vakcinisati. Još uvijek se može zaštiti od gripe, naravno, prošlo je idealno vrijeme kada gripe nije bilo, međutim, oni koji se nisu vakcinisali, a imaju priliku sada to mogu iskoristiti", naglašava Topalović.
Pored vakcinacije, postoje i takozvane nespecifične mjere zaštite. To su, navodi naš sagovornik, preventivne mjere koje ne koštaju mnogo, a uz samo malo savjesti i volje možemo ih provoditi u svojim kućama.
"Možemo i moramo održavati ličnu higijenu. Naprimjer, ukoliko osoba kašlje potrebno je da to čini u maramicu koju nakon toga baca. Također, potrebno je izbjegavati nepotrebna okupljanja, a mi preporučujemo i što češći boravak na čistom zraku, odnosno u parkovima, planinama... Bitna je i umjerena fizička aktivnost, a uz sve to dolazi i adekvatna ishrana koja mora biti više kašasta, bogata vitaminima i minirealima", savjetuje Topalović.
Kada je u pitanju odlazak ljekaru, ovaj epidemiolog kaže da to ne treba činiti "na prvu".
"U samom početku kada dominiraju visoka temperatura i kašalj, zatim glavaobolja, te bolovi u mišićima i zglobovima preporučuje se telefonska konsultacija s doktorom. Tada se preporučuje uglavnom simptomatska terapija, koja obuhvata unošenje dovoljne količine tečnosti i vitamina, kako bi se obarala visoka temperatura. Po preporuci ljekara se može uzeti i određeni antipiretik ili analgetik", navodi Topalović.
Ukoliko sve spomenuto nije od pomoći, odnosno ako se stanje pogoršava, tek onda se preporučuje odlazak ljekaru koji će propisati odgovarajuću terapiju.
"Antibiotike ne uzimati samostalno, jer oni ne djeluju na viruse. Oni se preporučuju u slučaju ako se pojavila sekundarna bakterijska infekcija, ali i to opet na kraju odlučuje i preporučuje doktor", naglasio je Topalović.
Posebnu pažnju u sezoni gripe trebaju obratiti najranjivije skupine, a to su osobe starije od 65 godina, hronični bolesnici, osobe koje imaju bolesti metabolizma, osobe s malignitetima, trudnice, ali i osobe koje su po prirodi svog posla izložene velikom broju građana s kojima su u stalnom kontaktu.
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
