Sigurne kuće u Tuzli kao spas za migrante: Pojedini žele novi život izgraditi u BiH
Ulice Tuzle svakodnevno pohodi desetine migranata koji su na to područje došli uglavnom ilegalnim prelaskom granica. Uvezanu institucionalnu pomoć u ovom gradu ne mogu dobiti te su uglavnom prepušteni sami sebi.
U izuzetno hladnim danima jedni spavaju pod vedrim nebom, drugi su se snašli u nekom od privatnih smještaja, dok porodice s djecom, žene, osobe narušenog zdravstvenog stanja i izuzetno ranjivi pojedinci imaju mogućnost odlaska u jednu od dvije sigurne kuće koje trenutno funkcionišu u Tuzli.
Projekt je to CRS-a, Merhameta, Caritasa BiH i Centra za pružanje usluga u zajednici Puž, čiji djelatnici svakodnevni vrše brigu o migrantima kojima je omogućen boravak u sigurnim kućama koje trenutno imaju kapacitet do 50 ljudi u pokretu.
Potreba za sigurnim kućama
Drugi objekt u tuzlanskom naselju Miladije otvoren je nedavno, a potreba se ukazala u oviru organizacijske pripreme za odgovor na zimske uvjete, kako najranjiviji pojednici ne bi spavali na otvorenom.
Značaj pomoći migrantima u BiH prepoznale su strane organizacije, odnosno austrijski Caritas, Catholic Relief Service i LDS Charities, koje su dodijelile finansijska sredstva za funkcionisanje objekata.
"U proteklom periodu je došlo do smanjenja broja novih dolazaka zbog pogoršanja vremenskih prilika, iako i dalje vidimo nova kretanja prema Unsko-sanskom i Sarajevskom kantonu. Također, dolazi i do povećanja broja kretanja iz smjera Unsko-sanskog i Sarajevskog kantona prema Srbiji. U 2020. smo imali 488 korisnika na smještaju i 8.598 noćenja. Od toga je bilo 245 članova porodica i 75 djece", kaže za Klix.ba Danijel Vasilj, programski koordinator u centru Puž.
A da bi došli do sigurne kuće u Tuzli migrati moraju imati validnu potvrdu o iskazanoj namjeri za traženje azila u našoj zemlji. Nakon što su ispunili taj uslov, osobe u pokretu dobijaju smještaj, hranu, tuširanje, zdravstvenu zaštitu, neprehrambene artikle, poput odjeće i obuće te radno-okupacijske i edukativne aktivnosti.
Semina Salihović je socijalna radnica u tuzlanskoj sigurnoj kući, a kako nam kaže, migranti na područje tog grada dolaze u izuzetno teškom socijalnom stanju zbog fizičkih povreda, stresa te primarnih i sekundarnih trauma koje su stekli u djetinjstvu ili na putu do željene destinacije.
"Te traume su upravo najveći problem, jer ako se one ne liječe, prijetnja su nastanka socijalnih problema. Sve što se dešava vani negdje je njihova reakcija na stanje u kojem se nalaze, a nisu se mogli izboriti s tim", pojašnjava nam Salihović.
Narušenom psiho-socijalnom stanju migranata svako doprinose i velike kulturološke razlike s kojima se suočavaju na područjima u kojima provode duži vremenski period.
"Oni se svakodnevno suočavaju s različitim običajima, načinom života i slično. Ali, oni uvijek govore da im je BiH posljednja stanica za tranziciju na kojoj je prisutan dašak njihove kulture. U sigurnoj kući, osim pružanja dostojanstvenog smještaja, mi im nudimo i aktivnosti, poput radno-okupacionih radionica, psihološku podršku, psiho-socijalni tretman i sve je s ciljem da se zadovolje njihove potrebe", dodaje Salihović.
Alžirac Mehdi želi ostati u BiH
Većini migranata cilj je probiti se do neke od zemalja Evropske unije, međutim ima i onih koji bi željeli ostati u Bosni i Hercegovini i upravo u našoj zemlji okrenuti novu životnu stranicu. Među njima je i 25-godišnji Mehdi Kahoul iz Alžira koji u sigurnoj kući u Tuzli boravi skupa sa svojim rođakom.
"U Bosni i Hercegovini se nalazim već godinu, a na putu do vaše države sam prošao kroz sedam država. Pokušavao sam 12 puta proći do Evropske unije, ali nisam uspio. Mislim da je moja budućnost ipak u Bosni i Hercegovini. Ovdje bih volio ostati, naći posao i zasnovati porodicu", priča nam Kahoul.
Zanimljivo je da smo naš razgovor obavljali kombinirano na engleskom i bosanskom jeziku koji dobro razumije. Kaže nam da je naš jezik naučio na bh. ulicama te da bi ga volio dodatno usavršiti. Kada je riječ o sigurnoj kući, ističe da se u njoj osjeća sigurnim, što mu je najvažnije.
"Ovdje sve što poželim i dobijem. Osobe koje su zadužene za nas nastoje nam udovoljiti u svemu i na tome sam im izuzetno zahvalan", navodi Kahoul koji trenutno očekuje poziv za intervju od nadležnih bh. službi, što je jedan od koraka ka krajnjem cilju – omogućavanju azila u našoj zemlji te pružanju mogućnosti za radnu dozvolu koju trenutno nema.
Boravak u sigurnoj kući je određen na 14 dana do odlaska u neki od kampova, s tim da se u slučaju potrebe on može i produžiti.
Organizacije koje pružaju podršku migrantima sarađuju sa svim relevantnim nevladinim organizacijama na području Tuzlanskog kantona, ali i šire, kao i s institucijama kojima su u nadležnosti osobe u pokretu.
Pandemija koronavirusa je postavila značajne izazove voditeljima sigurnih kuća koje su, prema Vasiljevim riječima, prevazišli kroz praćenje uputa nadležnih institucija i donošenje internih protokola za sprečavanje pojave te širenja infekcije. U tome su do danas uspjeli, što potvrđuje činjenica da nisu imali nijedan potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom.
Prema podacima Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, koji su dostavljeni portalu Klix.ba, od augusta do posljednjeg dana novembra prošle godine kroz Tuzlanski kanton prošao je 5.171 migrant koji kod sebe nije imao identifikacione dokumente.
Najviše su dolazili iz Pakistana, Afganistana, Maroka, Bangladeša, Irana, Alžira, Iraka, Libije, Eritreje, Indije, Kašmira, Sirije, ali i Zapadne Sahare.
U augustu, septembru i oktobru evidentirano je 60 sigurnosno interesantnih događaja u kojima su učestvovali migranti i od toga je njih osam dokumentovano podnošenjem izvještaja o počinjenom krivičnom djelu Tužilaštvu Tuzlanskog kantona. Oni se odnose na ubistvo u pokušaju, tešku krađu, krađu, narušavanje nepovredivosti doma i razbojništvo.
Iz Uprave policije MUP-a TK su nam rekli da je u novembru zabilježeno 16 sigurnosno interesantnih događaja, ali za razliku od prethodnih mjeseci, u ovom slučaju nije zabilježen nijedan događaj u koji je trebalo podnijeti izvještaj tužilaštvu ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnsono izdavanje prekršajnog naloga. Podaci za decembar prošle godine još uvijek nisu saopćeni.
