Sigurnosna situacija u Hercegovini: Vlast zadovoljna, opozicija i eksperti zabrinuti
Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke BiH i zastupnik u Skupštini HNK, smatra kako se po pitanju nasilja stanje u ovom kantonu statistički, ali ni po drugim manifestacijama ne razlikuje od drugih dijelova države.
"Treba gledati cijelokupan kontekst društva i udaljavanje ove odnarođene kaste od običnog čovjeka i pravo je pitanje što ti kaznenih djela nema mnogo više. Prosječna sindikalna potrošačka korpa je 2.400 KM, a prosječna plata, kad izuzmete ove iz javnog sektora, nije ni 600 KM. Pravo je pitanje kako porodica u kojoj dvoje radi s po 600 maraka plate može doživjeti kraj mjeseca", kazao je Raguž.
S druge strane, Raguž negativne implikacije za sigurnost na ovom prostoru vidi i u stanju van zemlje, tj. na sjeveru Sirije.
"Najavljuje se dizanje i obnavljanje žarišta ISIL-a na prostoru Zapadnog Balkana, a najviše su u opsnosti Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija", kazao je Raguž.
Takvo mišljenje nema Slađan Bevanda, ministar unutrašnjih poslova HNK koji kaže da migranstska kriza potresa cijelu Evropu, ali da se naša vlast, posebno u ovom kantonu, s tom krizom uspješno nosi. Stanje sigurnosti u HNK ocijenio je dobrim.
"Teza da će se iz drugih kantona migranti prebaciti kod nas, neće biti ostvarena, jer mi to nećemo dopustiti. Na našem području postoji kamp u Salakovcu koji je na drzak način preimenovan u nešto što nije i koristi se kao migrantski. On je pun, a ljudi koji vode taj komp rade sve da tim ljudima osiguraju uslove za normalan život", izjavio je Bevanda.
Ubistva i nasilja koja se dešavaju, prema Bevandinom mišljenju, nisu zabrinjavajuća, jer policija radi svoj posao, a statistike govore da je stanje u kantonu sve bolje i bolje.
Safet Mušić, stručnjak za sigurnosna pitanja i saradnik Tactics Institute iz Londona, kaže da se sigurnosna situacija na području HNK ne može ocijeniti kao stabilna i pod punom kontrolom policijskih snaga, i to zato što događaji na terenu to opovrgavaju (teška krivična djela, konstantno nasilje i narkokriminal).
"Smatram da policija pokušava reagovati pravovremeno i profesionalno iako je pod pritiskom, prvenstveno zbog nedostatka policajaca, ali i zbog političkog utjecaja na struku. Također, prema načinu reagovanja policije, može se zaključiti da su neophodne mjere na ažuriranju sigurnosnih izazova i rizika na području HNK te shodno tome treba napraviti akcijske planove u cilju prevencije nasilja. Pristup podrške policijskim organima treba biti multidisciplinarni, što znači uključivanje drugih institucija, ali i stručnjaka, kao i samih građana", kaže Mušić.
Dodaje kako je policiji potrebna pomoć građana, jer "smo postali inertni i visokotolerantni na nasilje, ne prijavljujemo policiji sumnjive situacije, ljude ili događanja". Dizanje nivoa sigurnosti bi prema Mušićevom mišljenju trebalo biti prioritet rada kantonalnih vlasti, jer o (ne)sigurnosti građana i zajednice ovise sve ostale društvene aktivnosti.
"Dovoljno je razgovarati s građanima koji žive u mostarskom naselju Bulevar, praktično u centru grada, koji ne smiju već mjesecima djecu pustiti do parka ili u šetnju. Gotovo su svakodnevni upadi grupa (koje za sebe kažu da su navijačke, a ustvari su huliganske), dogovaraju obračune preko društvenih mreža ili nađu neki povod da napadaju pojedince, uglavnom maloljetnike, zatim da uništavaju privatnu i društvenu imovinu i sl. Koristeći jednostavne analitičke alate, nije teško predvidjeti da, nakon više od 20 registrovanih huliganskih napada od početka godine u gradu Mostaru i okolini, može doći do tragičnih posljedica huliganizma. U slučaju takvog scenarija, nije isključena mogućnost ozbiljnijeg ugrožavanja stanja sigurnosti koje može izmaći kontroli, posebno ako uzmemo u obzir nedavnu prošlost, postojanje nelegalnog oružja i druge napetosti koje su prisutne na našem prostoru", navodi on.
Mušić kaže i kako je migrantska situacija nešto što je za BiH novi društveni fenomen, zbog nepostojanja saglasnosti na nivou države, kao i zbog činjenice da nam je rasparčan policijski sistem, odnos prema migrantskoj situaciji je uglavnom posljedičan i često su institucije BiH nespremne za adekvatno reagovanje.
"Na sreću, migrantska situacija na području HNK nije slična kao u USK, migranti koje viđamo po ulicama uglavnom se ne zadržavaju dugo na području ovog kantona, niti su zabilježeni primjeri nasilnih aktivnosti migranata. Na osnovu istraživanja koja sam provodio posljednjih pola godine, migranti dolaze na prostor HNK s područja opština Bileća, Gacko i Trebinje. Migrante koji ilegalno pređu granicu u navedenim općinama uglavnom čekaju krijumčari koji im naplaćuju po od 500 do 800 eura samo da ih prebace na prostor HNK (uglavnom područje Stoca). Većina migranata se odlučuje da put nastavi prema Sarajevu ili odmah prema USK, manji dio njih pokuša preko područja opština Čapljina, Neum i Ravno da se domogne Hrvatske. Za sada migranti ne doprinose u negativnom smislu ugrožavanju stanja sigurnosti u HNK, ali su evidentno faktor koji se mora uzeti u razmatranje kada se prave sigurnosne procjene. Većina migranata ne želi sebi otežavati put čineći krivična djela, ali među njima ima i dio ovisnika koji su kategorija kojom je najlakše manipulisati te postoji mogućnost da budu iskorišteni za nečije negativne ciljeve", zaključio je Mušić.
Sigurnosnu situaciju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu usložnjava i nedostatak policijskog kadra, kao i politički problemi u vezi s izborom komesara. Građanima je ostavljano nadanje i pribojavanje.
