Silajdžić: BiH ima i do 100 milijardi KM vrijednosti državne imovine, vrijeme je da izađemo iz krize
Silajdžić je prisutnima kazao da su se tim povodom okupili, ne da konstatiraju stanje, nego da ponude rješenje, a da je rješenje u stavljanju državne imovine u funkciju razvoja i prije svega oporavka Bosne i Hercegovine.
"Državna imovina je izlaz iz krize koju imamo. Potencijal za krizu smo dokazali. Potencijal za djelotvorna rješenja koja su moguća i nismo, mada je bilo nekih pokušaja. Državna imovina je aktuelna u ovom najnovijem periodu od 1994. godine. Za vrijeme rata smo pretvorili društvenu imovinu u državnu imovinu. Nakon toga nastao je jedan dugi period nastojanja da se dokaže ono što je sasvim jasno u Dejtonskom sporazumu, a to je država ima vlasništvo nad državnom imovinom. To izgleda malo čudno, ali je tako. Imali smo 12 godina intenzivnog dokazivanja da je to tako, a i prije toga smo to dokazivali, što znači da je postojao otpor tome", kazao je Silajdžić.
Dodao je da se u Dejtonskom sporazumu, u klauzuli o kontinuitetu člana 1. Aneksa 4, jasno kaže da država BiH nastavlja svoje postojanje sa pravima i obavezama kao i svaka druga država.
"Država je pokazala potencijal i kapacitet da regulira pitanje državne imovine na najbolji način, poslije duge političke i pravne borbe u kojoj su ljudi učestvovali. Počinjemo od toga da je državna imovina vlasništvo svakog građanina Bosne i Hercegovine. Iako je u pitanju aspekt neke socijalne pravde koji nije bio puno zastupljen u poslijeratnom periodu, ovo je istovremeno i prilika da ostvarimo barem djelimično ono što je pravedno, a to je da stavimo u funkciju ovaj veliki resurs na raspolaganje svim građanima Bosne i Hercegovine kroz jedan fond za razvoj", objasnio je Silajdžić njihove namjere.
Prema njegovim riječima, taj način i model je prisutan u svijetu, i pokazalo se da je to najbolji način da se zaštiti državna imovina i da bude u funkciji istovremeno.
"Oni koji su radili na ovome u proteklih 20 i nešto godina, nisu željeli samo konstataciju da je državna imovina samo državna imovina, nego da ta državna imovina bude u funkciji. Nemamo vremena da odgađamo ovaj vrlo bitan posao. Riječ je o tome da imamo imovinu koja vrijedi između 50 i 100 milijardi maraka. Po najkonzervativnijoj procjeni 50 milijardi KM. Poslužili smo se iskustvima mnogih ljudi, uz ostalo iskustvom inžinjera Mustafe Begića, čovjeka od zanata", istakao je Silajdžić.
Ističe da na osnovu dokumenata koji se nalaze u zgradi Predsjedništva, na mjestu na kojem su i bili, državne imovine ima 56 posto površine, a od toga je 70 posto šuma, 20 posto livade itd.
"To je jedan dio državne imovine i samo po sebi predstavlja veliko bogatstvo. Mi želimo da taj razvojni fond bude istovremeno i neka vrsta kolaterala za investirore. Bilo da je riječ o domaćim investitorima, ili stranim investitoraima koji nikada neće ulagati bez određene garanice. Nažalost, ova tema nije prisutna, kao da postoji neka vrsta blokade u vezi ovoga", upozorio je Haris Silajdžić.
On ističe da ljudi koji ne poznaju situaciju kažu da je riječ o nekim kasarnama, ali da to nisu samo kasarne, jer su one samo mali dio toga.
"Vojna imovina je dio državne imovine i to je samo jedan mali postotak od onog čime raspolažemo. Ovo što mi imamo je mnogo sigurnije od novca, jer novac može propasti... Državna imovina - teško. Raspolažemo ogromnim bogatstvom, a vrijeme je da krenemo u posao za koji će nam generacije koje dolaze biti zahvalne", kazao je Silajdžić.
Predavači na tribini bili su prof. dr. Haris Silajdžić, prof. dr. Sead Avdić, prof. dr. Mirsad Kikanović i prof. dr. Rifat Klopić.
