Simbol ratnog Mostara: Korpa između života i smrti jedina je povezivala dvije obale Neretve
Korpu koja je pod neprestanim artiljerijskim napadima sa položaja HVO-a služila za spašavanje ranjenika, dostavu hrane i municije sačuvalo je Udruženje Sinovi mahale i izložilo u parku šehida uz Neretvu, gdje je prije pet godina otvorilo i spomen sobu agresije na Mostar sa ciljem da se ne zaborave strahote rata i da se historija nikada ne bi ponovila.
Jedan od Mostaraca koji je legendarnom korpom prelazio Neretvu je predsjednik udruženja Sinovi mahale Dževad Pašić koji za Klix.ba priča o tom iskustvu, nemogućim uslovima pod kojima je korpa napravljena i njezinom značaju iz konteksta današnjeg vremena, kad znatiželjni posjetitelji Mostara dolaze da se fotografiraju sa famoznim eksponentom uz Neretvu.
"Pošto smo u ratu ostali bez svih mostova i na kraju bez simbola grada Mostara -Starog mosta, moralo se doći na ideju da se uspostavi veza Luke i Mahale, jer je trebalo prebacivati preko Neretve mnogo toga od hrane, municije, ranjenika, poginulih boraca do protjeranih civila. Onda su pripadnici Civilne zaštite i Emir Zvonić (projektant i kreator) došli na ideju da naprave korpu i preko sajle njom povežu dvije obale rijeke", priča nam Pašić pokazujući simbol odbrane Mostara.
Korpa je napravljena, kako nam objašnjava, od dijelova armature i cilindara koji su se tada mogli pronaći, ali je bilo veliko pitanje gdje postaviti korpu da bi bila što sigurnija i funkcionalnija.
"Došlo se na ideju da prva tačka bude radionica automehaničara Rame Đulimana (desna obala), a druga preko puta, Andrića podrum na Luci (lijeva obala) . Kad su sve to napravili i osmislilo problem je bio nedostatak materijala, jer je trebalo puno sajle da se spoje obale Neretve", priča nam Pašić o realizaciji famoznog projekta koji deluje poput nemoguće misije.
Tada se kako nastavlja govoriti došlo na ideju da se sajla skida sa liftova u soliterima koji nisu radili u Zaliku, što je realizovala Civilna zaštita tokom noći.
"Oni su dosta toga skinuli i donijeli. Postavili su dvije koloture, ali problem je bio kako prebaciti sajlu sa jedne na drugu obalu Neretve. Tada je došao Ramo Brekalo inače poznati ribar u Mostaru i on je iz prvog puta sajlu uspio ispod Lučkog mosta prebaciti na drugu stranu", slikovito objašnjava naš sagovornik.
Da bi sajla bila čvrsta i sigurna, kako dodaje ona se sa jedne na drugu stranu rijeke prebacivala nekoliko puta sve do težine sajle koja je bila korištena za korpu, koju nam pokazuje detaljno.
Korpa je imala vrata poput pravog prijevoznog sredstva i kuke sa strana za koje je bila zakačena na sajlu, a kako nije bilo struje funkcionirala je mehanički tako da je slobodnim padom išla do pola Neretve, a od pola su je članovi Civilne zaštite vukli konopima koji su bili vezani za kuke na drugu stranu obale.
Prije nego se korpa počeka koristi za namijenjene svrhe kako nam pojašnjava radilo se testiranje prevozom vreća pijeska i ivičnjaka, a prva osoba koje je prešla Neretvu u korpi kako naglašava bila je rahmetli Samija Grebović, koja im je donijela hranu da ih počasti i dobrovoljno se javila da bude prva živuća osoba koja će u korpi preći Neretvu.
Neki su je po njegovim riječima odgovarali a neki podržavali, pa su u svemu tome kako ističe nastale i anegdote koje su se kasnije prepričavale, ali naglašava da je trebalo mnogo hrabrosti za vožnju tom korpom što je i sam iskusio kasnije.
"To je bilo strašno, kakav zip-line, korpa se ljulja na sve strane, a ona se slobodnim padom do pola Neretve spustila. Takva je vriska bila da su Hrvati sa Huma čuli, a kako su znali su da se nešto dešava i da smo pokušavali pomoćne mostove praviti, pucali su nasumično", živopisno priča naš sagovornik.
Nastavlja nam pojašnjavati kako je Civilna zaštita hrabru Mostarsku izvukla na drugu obalu Neretve nakon to je stala na pola rijeke, nakon čega je legendarna korpa spasila mnoge živote ranjenika, prebacila mnoštvo hrane i municije, te svega što je tada bilo potrebno.
Korpa je spasila Donju Mahalu, Šemovac i jedan dio Cernice i postala simbol života u ratnom Mostaru.
"Sada mi je drago da je ova korpa u parku Udruženja Sinovi mahale u šehidskom parku i što je simbol odbrane grada Mostara", zaključio je Pašić u razgovoru za naš portal.
Korpa je eksponat u parku Udruženja Sinovi Mahale gdje je prije pet godina otvorena i spomen soba agresije na Mostar, kako bi se uz postavke eksponata i oko 100 fotografija posjetitelju dočarala slika rata u najvećem gradu na Neretvi, sa željom da se ta historija nikada ne ponovi.
Rakitić presadio kosu, turski hirurg mu vratio sjaj i gustoću iz mladih dana
