Iz Sindikata metalaca Federacije BiH ističu da je Vlada Federacije BiH zanemarila stavove onih koji se zakon najviše tiče.
Oni posebno skreću pažnju na neka od „poboljšanja“ koja navodno donosi prijedlog novog zakona o radu, a prije svega lakše otkazivanje ugovora o radu, naročito radnicima sa promjenjenom radnom sposobnošću (invalidi II kategorije) i sindikalnim povjerenicima kroz institut sudske odluke koja mjenja saglasnost vijeća zaposlenika odnosno saglasnost ministarstva.
"Ovim se poslodavcu osigurava dodatna alternativa na putu do otkazivanja ugovora o radu ovoj kategoriji radnika, koji su najvećem broju poslodavaca trn u oku", ističu iz Sindikata.
Sindikat: Radnici će umirati na poslu
Dodaju da se novim zakonom uvodi mogućnost otkaza radniku koji se vrati na posao nakon bolovanja dužeg od šest mjeseci, ako poslodavac kaže da je prestala potreba za njegovim radom, ili je angažovao drugog radnika.
"Ovo znači da će radnici, ako prođe ovakvo rješenje, bukvalno umirati na poslu, jer neće smjeti otići na bolovanje", stoji u saopćenju.
Iz Sindikata napominju da se novim zakonom nameće obaveza radniku nad kojim poslodavac vrši mobing da se tom istom poslodavcu prethodno obrati sa zahtjevom za zaštitu prava, prije obraćanja sudu, što je apsurdno.
Ističu da se odredbi koja govori o zaštiti maloljetnika uvodi mogućnost otkaza maloljetniku koji ne može da radi na teškim i opasnim poslovima, ako poslodavac kaže da za njega nema drugih odgovarajućih poslova.
Dodaju da je produžen prekluzivni rok u kojem poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu, kod težeg prestupa, sa sadašnjih petnaest dana na šezdeset dana, a najduže godinu dana od učinjenog prestupa.
"Smanjen je rok u kojem zaposlenik može podnijeti tužbu protiv poslodavca sa sadašnjih godinu dana na devedeset dana od učinjenje povrede prava", kazali su iz Sindikata.
Ističu da je smanjena otpremnina u slučaju takozvanog "tehnološkog viška radnika" sa sadašnjih 1/3 plaće za svaku godinu radnog staža kod poslodavca na maksimalno šest prosječnih plaća.
"Dakle, nakon 30 godina rada možete dobiti otkaz uz otpremninu od par hiljada KM. Ništa drugo do jeftinije otkazivanje ugovora o radu", rekli su iz Sindikata.
Također, navode, predviđeno je zaključivanje kolektivnih ugovora samo na određeno vrijeme, uz ograničenje produženog važenja istih na 90 dana, što je neuporedivo lošije od važećeg rješenja.
Novi zakon ne govori ništa o odmoru radnika
Pored toga, uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da bude pripravan odazvati se pozivu poslodavca na posao kad ovaj to zatraži, što je novi institut.
"Dakle, kad radnik nije na poslu, a poslodavac mu uvede obavezu pripravnosti, mora da sjedi kraj telefona za slučaj da ga poslodavac pozove na posao, u bilo koje doba. Šta je sa odmorom između dva radna dana, sedmičnim odmorom, godišnjim odmorom? Novi zakon o tome ne govori", pitaju se u Sindikatu.
Ističu da se novim zakonom briše odredba o minimalnom godišnjem odmoru od 24 dana za maloljetnike, te odmoru za radnike koji rade na radnim mjestima sa posebno štetnim i opasnim uslovima, a koji po važećem zakonu imaju pravo na godišnji odmor od min. 30 radnih dana.
"Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da radi na poslovima za koje nije zaključio ugovor o radu i do 60 dana u toku kalendarske godine na zahtjev poslodavca, pa bili to i slabije plaćeni poslovi. Poslodavac uvijek može reći da je u pitanju opravdana potreba posla, jer naravno on o tome odlučuje", kazali su u Sindikatu.
Kolektivni ugovori po principu "uzmi ili ostavi"
Dodaju da obavezu donošenja pravilnika o radu imaće poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, kao i obavezu izrade programa zbrinjavanja viška radnika u slučaju otkazivanja ugovora za više od pet radnika. Prema važećem zakonu, takvu obavezu ima poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika.
"Dakle, biće neuporedivo povećan broj malih poslodavaca koji neće imati obavezu da donesu niti pravilnik o radu, nego će o svim pravima i obavezama radnika odlučivati kako im bude volja, kao i o tzv. tehnološkom višku", stoji u saopćenju.
Dalje, u strukturi plaće naći će se dio koji se odnosi na takozvani radni učinak, a ocjenu radnog učinka će naravno davati poslodavac. Posebno je pitanje kako će se radni učinak mjeriti na poslovima koji nisu normirani, a velika većina nije. Dodaju da se uvodi i novi pojam „radne vještine“ koje će također biti od utjecaja za određivanje visine plaće, ali i prava na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti.
"O tome koliko je ko „vješt“, šta god to značilo, opet će odlučivati poslodavac", rekli su u Sindikatu.
Na kraju, zaključuju kako je najveća opasnost odredba člana 182. stav 2. zakona, prema kojoj se svi kolektivni ugovori moraju uskladiti sa zakonom u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona, a ako se isti ne usklade prestaje njihova primjena.
"Dakle, ako ne žele da ostanu bez kolektivnih ugovora, sindikati će izmjene morati prihvatiti po principu „uzmi ili ostavi“. Plaće, koeficijenti, dodaci na plaće, naknade plaće i naknade koje nemaju karakter plaće, otpremnine, regres i tako dalje, sve su to prava koja su regulisana kolektivnim ugovorima, a koja dolaze pod znak pitanja ukoliko nestane kolektivnih ugovora, odnosno o tome će samostalno odlučivati poslodavac", ističu iz Sindikata.
Napominju da je iz svega navedenog jasno vidljivo da dominiraju rješenja koja imaju za svrhu olakšati i pojeftiniti otpuštanje radnika, bez procedura, obaveza, umanjiti stepen materijalnih prava radnika, njihove zakonske zaštite i slično.
