Sindikat obrazovanja najavljuje štrajk: "Kako da djeci bude uzor neko ko vozi auto star 20 godina"

"Osim nastavnog kadra profesora matematike, informatike, stranih jezika, s čim se već suočavamo, imamo problem i sa inžinjerima. U srednjem obrazovanju rade i ljekari i zaista je apsurdno i očekivati da će na tako deficitaran kadar uopšte na tržištu rada doći da radi u srednje škole za ovako mizernu plaću koja u velikoj većini kantona ne dostiže ni 1.500 KM. To su bez ikakve namjere da omalovažavam profesiju konobara, plaće koje u našem društvu danas imaju konobari", podsjetio jeTerzić.

Kaže da na ovaj način iskazuje spremnost da budu upotrijebljeni svi oblici sindikalne borbe, uključujući i one najrigidnije.

Dževad Hadžić, predsjednik Kantonalnog odbora sindikata srednjeg obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona, podcrtao je da je stanje u obrazovanju veoma složeno te da su svi reformski procesi koji su u toku prethodnih godina pokrenuti zapravo na teret radnika.

"Pozivamo sve vlade koje su zadužene za finansiranje obrazovanja da hitno traže mjere i načine da se u obrazovanje ulaže maksimum i da plate trebaju biti duplo veće nego što su sada. To je naš zahtjev u ovoj borbi čiji početak najavljujemo, a nećemo odustati, uključujući sve oblike borbe, štrajk upozorenja pa i generalni štrajk", naznačio je Hadžić.

Pozvao je vlade da hitno reaguju i traže rješenja za lošu reformu obrazovanja i za loš materijalni status radnika u srednjem obrazovanju.

Predsjednica KO Odbora sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK Edina Čomić naglašava da ovo nije položaj koji kultura i obrazovanje u jednom normalnom društvu zaslužuju.

"Često se na nas gleda kao na masu i da smo zbog toga veliki potrošači. To je ono što je problem. To što smo potrošači znači da imamo škole i učenike, ali i da je nužno u ovakvom vremenu u kojem svi kantoni i budžeti ostvaruju povoljniju poziciju nego u prošloj godini, da vlade svih kantona suficit podijele i sa radnicima u obrazovanju i kulturi", poručila je Čomić.

Navodi i da je loš položaj radnika u obrazovanju jedan od razloga zbog kojeg i mladi odluče otići iz BiH.

"Djeca u nama ne vide one uzore koji bi im trebali biti. Kako da bude uzor neko ko vozi auto koje je staro 20 godina? Dijete ima uzore onoga koji ima novac. Nije samo bit plaće, nego statusa u društvu koji prosvjetni radnici više nemaju", smatra Čomić.

Napomenula je da problem jeste plata, ali i da čitav status nije onakav kakav obrazovane i kultura zaslužuju.

"Trebaju biti stub društva, a sa ovakvim položajem ne mogu biti. Ulaganjem u obrazovanje sigurno će vlade uložiti i u generacije koje dolaze, jer smo mi ti koji ih iznjedrimo. Mi smo ti koji im trebaju reći da ovdje trebaju ostati. Zadovoljan prosvjetni radnik će to moći objasniti svojim učenciima, ako nije zadovoljan ne znam koju energiju će prenijeti mladim ljudima", konstatirala je Čomić.

Navodi da su u najvećem problemu oni koji jako dugo rade na određeno.

"Oni su u najlošijem položaju jer je njihov status nesiguran iz godine u godinu. Vjerujte da imamo ljude koji i deset godina rade na određeno. To su ljudi koji ne mogu formirati ili proširiti porodice. Ne mogu podići kredit, a bez kredita ne možemo školovati svoju djecu", rekla je Čomić.

Za jedan od problema ističe i to što politika dozvoljava da ljudi deceniju rade na određeno.

"Tokom ljeta čak u nekim kantonima nemaju primanja i čekaju naredni septembar sa strahom da li će raditi. Sasvim je normalno da oni budu među onima koji će napuštati našu zemlju", smatra Čomić.

Stoga je upućen poziv svim vladama da ih pozovu na pregovore.

"Ukoliko do toga nedođe mi ćemo vrlo brzo preuzeti zajedničke aktivnosti i to će u početku biti štrajkovi upozorenja, pa na nivou cijele Federacije", poručili su.