Sindikat osnovnog obrazovanja KS traži veći broj predstavnika radnika u školskim odborima
Iz sindikata traže izmjene člana 93. stav 2. kojim je propisano da školski odbor škole kao javne ustanove ima četiri člana - po jednog predstavnika Ministarstva obrazovanja KS, općine na čijem se području nalazi škola, kojeg predlaže općinski organ, predstavnik roditelja učenika i radnika škole. Sindikat traži da odbor čini pet članova, odnosno da u njemu umjesto jednog budu dva predstavnika radnika škole.
Kako je kazao predsjednik Sindikata, razlog je taj što se u praksi pokazalo da paran broj članova školskog odbora znatno otežava proces rada samog školskog odbora, pogotovo kada trebaju biti donesene odluke.
"Zbog parnog broja članova školskog odbora i podijeljenog mišljenja među članovima školskog odbora, često se događa da rezultat glasanja bude 2:2. Na taj način se indirektno ili direktno onemogućava ili ograničava proces rada škole pa se često dešava da zbog toga škole budu izložene inspekcijskim nadzorima, a potom i kažnjavanju zbog nedonošenja odgovarajućih odluka. Kako bi se prevazišla ova pojava i riješili potencijalni problemi, smatramo da je neophodno izmijeniti član 93. stav 2. navedenog zakona kako je i predloženo", kazao je Sivro.
Podsjetio je da je Uredbom sa zakonskom snagom u ustanovama, Uredbom sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama predviđeno da upravni odbor ima najmanje tri, a najviše devet članova iz čega proizilazi da predložena izmjena ne predstavlja kršenje gore navedene uredbe.
"Pored toga treba naglasiti da je u upravljačkim strukturama drugih pravnih osoba pretežno ili u pravilu neparan broj članova čime su izbjegnute mogućnosti da se blokiraju procesi rada i djelovanja tih pravnih osoba", navodi se u inicijativi.
Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju KS donesen je na sjednici Skupštine KS održanoj 10. maja 2017. godine.
Zadaci školskih odbora su briga o resursima škole; praćenje poštivanja zakona; donošenje niza dokumenata (pravila škole, godišnji program rada škole, finansijski plan, petogodišnji plan kadrovskih potreba, raspisivanje javnih konkursa), imenuje i razrješava direktora, imenuje sve komisije, odgovara na žalbe uposlenika i kandidata odbijenih na javnom konkursu, usmjerava, kontroliše i daje mišljenje o radu direktora škole, imenuje osobu koja mijenja direktora škole u slučaju njegove odsutnosti, itd. Cilj zakona je bio da se nijedna odluka ne može donijeti bez saglasnosti školskog odbora.
Uoči donošenja zakona predlagano je da glas predstavnika Ministarstva bude presudan ukoliko rezultati glasanja bude 2:2, ali u zakonu se navodi kako su odluke školskog odbora valjane ako za njih glasa većina od ukupnog broja članova.