Sindikat policije KS: Uprava policije se stavlja pod direktan politički utjecaj

• Predložene izmjene člana 19. ovog Zakona su uvođenje direktnog političkog uticaja na rad Uprave policije, posebno kada se uzme u obzir da je Jedinica za profesionalne standarde veoma bitna organizaciona jedinica Uprave policije koja bi trebala biti potpuno zaštićena od političkog i bilo kakvog drugog uticaja. Takođe, predložene izmjene su u suprotnosti sa članom 23. istog zakona kojim su utvrđena ovlaštenja policijskog komesara u rukovođenju Upravom policije. Predložene izmjene spadaju u isključivu nadležnost Policijskog komesara.

• Predložene izmjene člana 21. ovog Zakona su uvođenje direktnog političkog uticaja na rad Uprave policije, obzirom da su u suprotnosti sa članom 23. istog zakona kojim su utvrđena ovlaštenja policijskog komesara u rukovođenju Upravom policije. Predložene izmjene spadaju u isključivu nadležnost Policijskog komesara.

• Predložene izmjene člana 23. ovog Zakona su prihvatljive u smislu informisanja Nezavisnog odbora, ali usmenim putem, jer je rok od 24 sata prekratak za sačinjavanje sveobuhvatne informacije, posebno kada se u obzir uzme da se istraga ne može završiti u tom roku. Moguće je pisanu informaciju tražiti u roku od sedam dana, koji je i razuman rok.

• Predložena izmjena člana 24. ovog Zakona, potrebno je jasno navesti u stavu (2) da će policijskog komesara zamijeniti policijski službenik Uprave policije Kantona Sarajevo koji ispunjava propisane uslove. Ovakvom jasnom odredbom isključila bi se mogućnost zamjene policijskog komesara policijskim službenikom iz druge policijske agencije u ovom slučaju.

• Predložene izmjene člana 27. ovog Zakona, unijeti tekst da “član Nezavisnog odbora ne može biti osoba čiji je srodnik u direktnoj rodbinskoj vezi zaposlen u Upravi policije do trećeg stepena, ili do drugog stepena po tazbini”. Ovim bi se spriječili interesni i drugi uticaji na rad policijskog komesara i Uprave policije.

• Predložene izmjene člana 33. ovog Zakona smatramo da nisu potrebne, jer je postojećim zakonskim rješenjem ova nadležnost Nezavisnog odbora dovoljno jasno određena.

• Predložena izmjena člana 52. stav (1) tačke d) “ili su mogli uticati”, predstavlja uvođenje neodređene i nejasno precizirane norme, koja može dovesti do proizvoljnosti prilikom primjene. Smatramo da svaka pravna norma mora biti jasno određena.

• Predložene izmjene člana 64. ovog Zakona, unijeti tekst da “član Odbora za žalbe javnosti ne može biti osoba čiji je srodnik u direktnoj rodbinskoj vezi zaposlen u Upravi policije do trećeg stepena, ili do drugog stepena po tazbini”. Ovim bi se spriječili interesni i drugi uticaji na rad policijskog komesara i Uprave policije.

• Predložene izmjene člana 77. ovog Zakona, nagrađivanje od strane Ministra predvidjeti samo na predhodni prijedlog policijskog komesara.

• Predloženo donošenje člana 94a., je prema stavu koji zastupa ovaj Sindikat direktno uvođenje politički podobnih kandidata iz reda samostalnih inspektora u proces imenovanja policijskog komesara. Takođe, ovim bi se narušila i zakonom uspostavljena dodjela činova, te bi se izvršila diskriminacija preostalih policijskih službenika, koji ne mogu “preskakati” činove, već mogu biti činovani samo u sljedeći viši čin. Osnovno ljudsko pravo svakog čovjeka, pa i policijskih službenika je jednakost pred zakonom, koja je zagarantovana i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, te zaštićena i svim Ustavima u BiH.

II - Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo:

• Predložene izmjene člana 52. ovog Zakona, smatramo da su ponuđene izmjene veoma manjkave, te bi njihova primjena u predloženom obliku bila veoma teška, možda čak i nemoguća. Razlog je u vrstama nabrojane stručne spreme i njenom stepenu. Ne vidimo razlog zašto bi na poslovima vezanim za edukaciju, analitiku i odjeljenjima za nadzor, koordinaciju i usmjeravanje bili uposlenici sa zvanjima odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija, kada bi logičnije bilo da kao stručni saradnici, a ne policijski službenici, na poslovima edukacije budu uposlenici sa završenim pedagoškim fakultetom. Ovim bi se uposlenicima/državnim službenicima omogućilo uvećanje plate do 30% kako bi imali adekvatnu novčanu naknadu za svoj rad, ali ne bi bili ovlaštena službena lica u smislu ZKP F BiH. Takođe, na poslovima unutrašnjeg nadzora, koordinacije i usmjeravanja bi trebali raditi policijski službenici pravne, kriminalističke struke, kao i policijski službenici sa završenim fakultetom za sport i tjelesni odgoj, obzirom da se u ovim odjeljenjima vrši pravdanje upotrebe sile, a navedena stručna zvanja su adekvatno upućena u ovu oblast. Osobe sa zvanjem iz oblasti socijalnog rada nisu potrebni kao policijski službenici u organizacionim jedinicama za rad policije u zajednici, ali je moguće angažovanje jednog broja osoba te struke u svojstvu državnih službenika/stručna lica, kojim bi plata bila uvećana do 30% za poslove koje obavljaju kao i kod predhodno opisane kategorije. Osobe sa zvanjima iz oblasti farmacije nisu potrebne Odjeljenju za kriminalističku tehniku i forenziku radi vještačenja droga, obzirom da MUP kantona Sarajevo ne raspolaže takvom laboratorijom i da sva vještačenja toga tipa vrši Federalna uprava policije. Ovakve laboratorije su veoma skupe. Uposlenici Centra za forenziku i podršku FUP-e nisu policijski službenici, a predloženom izmjenom bi se osobe sa farmaceutskim zvanjima uvele u red policijskih službenika. Kada su u pitanju zvanja iz oblasti psihologije smatramo isto kao i kod zvanja iz oblasti socijalnog rada i edukacije. Zakon kojim je uređena oblast postupanja prema maloljetnicima poznaje pojam “stručne osobe”, te uvođenje psihologa u red policijskih službenika nije prihvatljivo iz tog razloga. Psiholog može biti stručno lice/državni službenik, kojem se, takođe, može uvećati lični dohodak do 30% shodno poslovima koje obavlja, ali neće biti uveden u red policijskih službenika. Opisani razlozi su naročito bitni, jer bi se socijalnim radnicima, psiholozima, farmaceutima i drugim zvanjima, ako bi bili primljeni u činu mlađeg inspektora, onemogućilo dalje napredovanje u službi, jer za rad u velikoj većini organizacionih jedinica Uprave policije, kada se već uvodi struka u policiju, ova zvanja nisu potrebna. Kada je u pitanju Fakultet za sport i tjelesni odgoj smatramo da donja granica za prijem u čin mlađeg inspektora treba biti 180 ECTS bodova. Predložena zakonska rješenja bi dovela do diskriminacije navedenih kategorija i onemogućavanja napredovanja u službi osoba sa nabrojanim stručnim zvanjima, a na opisani način bi istima, kao državnim službenicima, bilo moguće urediti napredovanje u zvanjima u toj kategoriji uposlenika.

• Predložene izmjene člana 54. ovog Zakona, smatramo da nisu potrebne zato što većina članova Komisije za izbor mora biti iz Uprave policije, jer su policijski službenici najpozvaniji poznavaoci policijskih propisa i poslova, a Komisija je zadužena za prijem novih policijskih službenika.

• Predložena izmjena člana 79. ovog Zakona, predstavlja potpunu diskriminaciju već zaposlenih policijskih službenika, jer im se na ovaj način onemogućava već zakonom stečeno pravo unapređenja u službi, čime se krše i njihova osnovna ljudska prava zagarantovana ustavima u BiH i međunarodnim konvencijama koje je naša zemlja ratifikovala. Na predloženi način bi se potpuno izjednačila srednja stručna sprema sa prvim ciklusom visokog obrazovanja tj. 180 ECTS (studijskih bodova), što je potpuno neprimjereno i u suprotnosti je sa Zakonom o visokom obrazovanju.

• Predložena izmjena člana 83. ovog Zakona, nije u ovom obliku usvojena na sastanku Radne grupe i stoga je neprihvatljiva. Takođe, smatramo da se postojeća odredba iz trenutno važećeg zakona ne treba ni mijenjati.

• Predložena izmjena člana 85. stav (5) ovog Zakona, koja se odnosi na ukupni period provođenja procedure unapređenja, treba da bude ograničena na pet mjeseci, a ne na tri mjeseca kako je predloženo, sve iz razloga podnošenja žalbi i njihovog rješavanja u toku procesa unapređenja. Smatramo da se u roku od tri mjeseca, iz navedenih razloga, proces unapređenja ne može okončati.

• Predložene izmjene člana 121. ovog Zakona, smatramo da nisu u redu, jer policijski odbor kao što mu i sam naziv kaže, treba da čine policijski službenici. To je Odbor koji odlučuje po žalbama policijskih službenika i policijski službenici su adekvatno upućeni u specifičnosti rada policijskog organa, te kao članovi policijskog odbora mogu adekvatno odlučivati po pitanju djelokruga rada Policijskog odbora. Predložene izmjene, takođe, nisu potrebne i iz razloga što predstavljaju intenciju za vršenje neprimjerenog političkog uticaja na rad Uprave policije, te stoga predlažemno da većinu policijskog odbora treba da čine policijski službenici iz Uprave policije.

• Predložena izmjena člana 129. ovog Zakona nije potrebna. Potrebno je da ostane odredba iz člana 129. važećeg Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo.

• Predloženi član 130a. u stavu (2) čini diskriminaciju zatečenih policijskih službenika, jer im onemogućava unapređenje iz čina “mlađi inspektor” u čin “inspektor” što im je već utvrđeno pravo po trenutno važećem zakonu u proceduri koju je propisao predmetni zakon. Stav (3) je suvišan kada se otkloni diskriminacija do koje dovodi stav (2).