Oni su u otvorenom pismu predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovima i političkim strankama istakli svoj stav o mogućim izmjenama i dopunama ovog zakona i Zakona o vijeću uposlenika.
Podsjetivši da je federalna Vlada izmjene i dopune uradila na inicijativu entitetskog Udruženja poslodavaca, tvrde da niti jedna zemlja na svijetu tokom pandemije nije mijenjala Zakon o radu.
"Već su donosili nove propise i tražili način kako da se pomogne, prije svega radnicima i građanima, a time i poslodavcima", dodali su.
Podsjetili su na probleme s kojima se suočavaju sindikati odnosno radnici. Naveli su da više od 15 godina traže donošenje Zakona o zaštiti na radu, povećanje plata te osiguranje dostojanstvenog i sigurnog rada u realnom sektoru.
"Već godinama nije uvažen niti jedan zahtjev Sindikata, ali su zato uvažene sve inicijative i prijedlozi za dalje derogiranje prava radnika", naglasili su.
Ovaj sindikat smatra da užurbana izmjena zakona za cilj ima, kako su ukazali, obezvrjeđivanje radnika i njihovih prava i to prvenstveno radnika u realnom sektoru.
"Iz predloženih materijala dva zakona, koji su dostavljeni Sindikatu prije konačnog utvrđivanja teksta od strane Vlade FBiH, jasno se može zaključiti da cilj predloženog nije, kako se navodilo i plasiralo u medijima, da se zakoni mijenjaju samo da bi se otklonile administrativne prepreke za donošenje odluka od strane poslodavaca u vrijeme proglašenja stanja nesreće, već se izmjenama direktno zadire u prava radnika, uključujući i materijalna prava", ocijenili su.
Postavili su i sljedeća pitanja:
-
Zašto se uvijek u raspravu prvo uzimaju u razmatranje navodna ugroženost privatnih poslodavaca i nemogućnost izvršenja obaveza prema radnicima;
-
Zašto pitanje otežanog poslovanja i rada ne posmatramo iz drugog ugla, iz ugla položaja i potrebe radnika i građan;
-
Zašto ovo pitanje ne posmatramo općenito i uzmemo u razmatranje kolike troškove država i Federacija imaju u pogledu plata, naknada i drugih davanja prema onima koji se finansiraju iz budžeta, kao i kolika su izdvajanja za druge troškove koji nastaju bez određenih pokrića;
-
Zašto mogućnost umanjenja primanja nismo razmotrili kao primarno pitanje i time omogućili dodatno punjenje budžeta i osmišljavanje kvalitetnih programa i mjera za pomoć radnicima i privrednicima?
"Nažalost, u dosadašnjim mjerama i predloženim izmjenama zakona niti slovo nije u korist radnika i njihovih prava. U Federaciji BiH nemamo niti jedan dokument koji bi štitio prava radnika u uvjetima pandemije, pružao bilo kakvu sigurnost u prevazilaženju krizne situacije i stvorio uslove da se radnik osjeća kao čovjek. Štititi radnika i izglasati kvalitetan program i mjere za rasterećenje privrede (kakav još uvijek nemamo), nužno znači i pomoći privredniku i poslodavcu, a u konačnici i zbrinuti sve one koji su pogođeni krizom", poručila je predsjednica Sindikata Lejla Ćatić.
Mišljenja su da vrijeme pandemije iziskuje opravdana odstupanja i korekcije, ali da to mora biti izuzetak, a ne pravilo.
"U situaciji pandemije ozbiljni poslodavci razgovarali su sa svojim radnicima i njihovim predstavnicima i dogovarali načine prevazilaženja aktuelne situacije, uz međusobno povjerenje i saradnju", naglasili su.
Federalnoj Vladi i Udruženju poslodavaca su poručili da žele zakone kojima će se umanjiti prava radnika i kojima će se pretvoriti u robove.
Također smatraju da izmjene i dopune Zakona o radu nisu predstavljene na odgovarajući način u javnosti i naveli su da se time dezavuiše javnost, saopćili su iz Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine.
