Član udarne grupe
79

Siniša Karan: Od sarajevskog studenta i policajca do Dodikovog čovjeka za pitanja secesije

Piše: D. Be.
Foto: Pixsell/Dejan Rakita
Foto: Pixsell/Dejan Rakita
Siniša Karan aktuelni ministar policije Republike Srpske, a nekada sarajevski student i banjalučki doktor pravnih nauka prvi je Dodikov operativac na pitanjima unutrašnjih poslova i ustavno-pravnih pitanja.

Da je godinama član uskog kruga secesionističke udarne grupe Milorada Dodika dokazale su i posljednje američke sankcije.

Američko ministarstvo finansija je otkrilo da je prošle godine formirana radna grupa, po Dodikovom nalogu, s ciljem planova za otcjepljenje ovog bh. entiteta. Ovaj šokantan podatak, nažalost, i nije toliko šokirao javnost u BiH s obzirom da su svi "navikli" na političke igre u režiji Milorada Dodika.

"Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine zadužio nekoliko dužnosnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu skupinu za izradu plana otcjepljenja RS-a od BiH. I Karan i Dalibor Panić bili su dio te secesionističke radne skupine koja je izradila Dodikov plan za otcjepljenje", navelo je američko ministarstvo.

No, službenu informaciju vlasti Sjedinjenih Američkih Država da je prije samo nekoliko mjeseci formirana radna grupa za otcjepljenje dijela BiH, trebalo bi shvatiti i više nego ozbiljno i pitanje je šta nadležne pravosudne institucije već danas rade po tom pitanju. Ukoliko se u obzir uzmu sve izjave Milorada Dodika i njegov saradnika o "nezavisnosti RS-a", "pravo na samoopredjeljenje", "mirnom razlazu" i slično, onda ova dodatna informacija SAD-a koja je sigurno stigla na osnovu obavještajnih podataka zahtjeva promptno djelovanje.

No, sada se vratimo Siniši Karanu. Američke informacije samo potvrđuju da on godinama i bezrezervno ide opasnom stranputicom i aktivno radi na razbijanju Bosne i Hercegovine.

Karan je bio predsjednik komisije za sprovođenje referenduma o 9. januaru kao Danu Republike. Nelegalni referendum je sproveden 25. septembra 2016. godine. To je potvrdio Ustavni sud BiH koji je dva puta proglasio neustavnim Dan RS-a.

Uprkos činjenici da je bio šef za sprovođenje referenduma i da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega, kao osumnjičenog, i još nekoliko osoba, sve je propalo. Karan je oslobođen što mu je dalo vjetar u leđa da nastavi sa sprovođenjem plana secesije.

Interesantno je da je Karan tada kazao da se radi o "izmišljenom krivičnom djelu", baš kako danas govori Milorad Dodik za predmet koji se vodi protiv njega u Sudu BiH.

U julu 2017. godine sudija za prethodno saslušanje Suda BiH odbio je optužnicu Tužilaštva BiH, kojom su optuženi Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković zbog krivičnog djela "Neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri kojom se privremeno obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao Danu Republike Srpske."

Karan, dakle, otvoreno radi na rušenju Dejtonskog mirovnog sporazuma dok institucije BiH šute.

Ko je Siniša Karan

Iza Karana je veoma interesantna biografija koja pokazuje da je decenijama profesionalno vezan za policiju i obavještajne strukture. Kao takav, danas je prilično samozatajan, ali u pozadini radi na procesima važnim za vladajuće strukture. Radio je od Kupresa, preko Sarajeva do Banje Luke. I opstao tolike godine.

Od 1985. godine do 2008. godine radio je u organima unutrašnjih poslova na radnim poslovima i zadacima komandira stanice policije Kupres, sekretara SUP-a Kupres, načelnika Odjeljenja kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnika Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a Republike Srpske, Načelnika krivičnih istraga SIPA-e i načelnika Finansijsko obavještajnog odjeljenja SIPA-e.

Od 2008. godine bio je zaposlen u Službi predsjednika Republike Srpske gdje je obavljao poslove savjetnika predsjednika, a od 2009. do 2019. godine, obavljao poslove Generalnog sekretara predsjednika. Od januara 2019. godine obavljao je poslove generalnog sekretara Vlade RS-a.