Sitarski: Nadam da će predstavnici SAD-a i EU biti još angažovaniji u Mostaru
Glavne teme razgovora su bili lokalni izbori koji se trebaju održati 20. decembra, te praćenje izbornog procesa kako bi nakon 12 godine u Mostaru to bio dan demokracije i volje građana.
Pojedini predstavnici političkih stranaka su kazali kako su molili Palmera i Nelsona da se uključe u izborni proces u Mostaru, kako ne bi bilo nepravilnosti.
Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski ističe da je Mostar obaveza svjetskih diplomata , napominjući da su SAD, Velika Britanija i EU garanti "Mostarskog sporazuma", te da je njegova samo jedna trećina spovedena u djelo.
"To je onaj dio koji se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH, koji regulišu izbor Gradskog vijeća Mostara. Te su odredbe izmijenjene u skladu sa odlukama Ustavnog suda koji ih je poništio prije deset godina, tako da ćemo poslije 12 godina ipak imati lokalne izbore. Međutim ne treba zaboraviti da ostaju još dva isto tako važna djela sporazuma koji moraju da se implementiraju. To je usvajanje statuta Grada Mostara, koji su usvojile stranke potpisnice. Posebno je insistirala SDA i ostale bošnjačke stranke i taj novi statut Grada će usvojiti novo Gradsko vijeće kada bude konstituisano poslije izbora", pojašnjava Sitarski.
Podsjeća da je to krajem godine i da se sada poklapa sa tim vremenom kada će se u novom Gradskom vijeću konačno raspravljati o novom statutu Grada.
"Poklopit će se to u decembar pretpostavljam sa rokom za implementaciju i ovog trećeg djela, Mostarskog dogovora, a on se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH, onim odredbama koji regulištu izbor članova Predsjedništva BiH i Domova naroda na entitetskim i na državnom novu. Na taj način da se osigura legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u tim organima koji tome i jesu namijenjeni, za razliku od zastupničkih ili predstavničkih domova ili kantonalnih skupština", ističe Sitarski.
Napominje da je na tome naročito insistirao HDZ i ostale stranke HNS-a s obzirom da imaju izrazito loša iskustva.
"Treći put mandat hrvatskog člana Predsjedništva obavlja Željko Komšić sa uslovno rečeno minorno aritmetički i statistički zanemarljivom podrškom hrvatskih birača koji žive u BiH. Imamo i ona iskustva platforme iz 2011. čak do 2015. godine kada je i Vlada Federacije BiH bila formirana protivno političkoj volji predstavnika Hrvata. Prošli put 2018. godine, izgleda da je samo dobra volja SDA presudila da se to ne ponovi. Hrvati žele da se izmjene te odredbe izbornog zakona , tako da više nikada njihov izbor predstavnika Hrvata u Domovima naroda i u Predsjedništvu BiH ne zavisi od dobre ili loše volje stranaka iz bilo kojeg reda bilo kojeg naroda, konkretno iz reda Bošnjaka pošto se rad i o Federaciji BiH", pojašnjava Sitarski.
Po njegovim riječima je za očekivati da će svjetska diplomacija do kraja prati provedbu sporazuma kojem su garant.
"Ukoliko neka od strana potpisnica tog sporazuma pokuša da izigra onu drugu, da progura ili da izvede glasanje na pozitivni ishode za onaj segment koji njoj odgovara, a da uskrati podršku za usvajanje onog segmenta koji odgovara drugoj strani, će izazvati praktično međunarodnu izolaciju u Evropi i na globalnim razmjerima", smatra Sitarski.
On ističe da ništa ne može biti puna garancija za implementaciju sporazuma, pa je zbog toga kako kaže bolje, da su svjetski diplomati angažovani i da pokazuju interesoravanje i da se udubljuju u sam meritum stvari nego da pokazuju nezainteresovanosti ili nekih smetnji na vezama, a to je u potpunom neskladu sa praktičnim i formalnim značajem Međunarodne zajednice u BiH, a znamo da imamo visokog predstavnika, tako da je to jedan potpuni nesklad.
"Ako već imamo Međunarodnu zajednica u samom Daytonu i u svim kasnije usvojenim aktima je preuzela toliko ovlašćenje u BiH, onda bi bilo najnormalnije da i njeni predstavnici zaista budi i zainteresovani za ono što se u BiH radi. Uostalom samo postizanje „Mostarskog sporazuma“ govori o tome da, kad se oni zaista udube u ono za šta zaista imaju ovlašćenja, onda i dođe do nekog rezultata. Samo što bih im ja preporučio da nikako nema opuštanja sada, jer znamo kako to biva kod naših političkih aktera. Sjećamo se i dogovora iz Bruxellesa iz 2013 godine sa tadašnjim evropskim komesarom Štefanom Fileom kada su se svi jako obradovali misleći da je rješenje za naše institucionalne probleme pri kraju, a kada se sve trebalo pretočiti u konkretne akte je nastupilo veliko razočarenje. Nadam se da će Palemer i ostali predstavnici SAD-a i EU biti još angažovaniji kako se budu bližili izori, a naročito implementacije njihovih rezultata i svih postignutih dogovora", zaključio je Sitarski u razgovoru za Klix.ba.
Šta će Ukrajini donijeti upotreba ATACMS-a duboko u Rusiji: Meta postaju brojni ciljevi
