Sitarski: Prijevremeni izbori su rješenje političke blokade za formiranje vlasti u HNK
Razlog za to je, kako kaže u razgovoru za Klix.ba, činjenica da svi politički akteri u HNK očito nemaju iskrene namjere, kad je u pitanju formiranje vlasti.
Smatra kako je to vidljivo iz činjenice da se nakon godinu još ne nazire rješenje problema, ni produktivno sjedanje za stol relevantnih aktera.
"Ako se ne odazivaju na sastanke HDZ-a BiH, stranci koja jedina ne može biti zaobiđena u vlasti, onda to govori da ove druge stranke rangiraju na višem mjestu opciju da ostane i dalje stara vlast, o čijem je dignitetu smiješno i pričati, nego da preuzmu odgovornost za formiranje vlasti u novom i punom mandatu", kaže Sitarski za Klix.ba referirajući se na najave sastanaka iz HDZ-a BiH, koji nisu održani.
Bojkot političkog života
Tvrdi da ni njemu nisu jasni motivi za držanje takve situacije koja je puna apsurda, jer kako naglašava na izbore se izlazi da bi se u vlast ulazilo.
"Ne radi se tu samo o SDA na jednoj strani i strankama Trojke na drugoj strani, nego i o nekim hrvatskim strankama koje govore, kako bi rado vidjeli SDA van vlasti i da im je to ključni cilj kad je u pitaju Hercegovačko-neretvanski kanton, a onda izbjegavaju sopstveno učešće u kombinaciji koja bi izbacila SDA iz vlasti na legalan i legitiman način. Tako da se bojim da ćemo ostati bez odgovora šta ko i kako želi tu, s obzirom na proturječno ponašanje koje je izvan političke nauke, teorije i prakse", podvukao je Sitarski.
Na naše pitanje, da li je za očekivati da visoki predstavnik nametne rješenje u HNK-a, kao što je to uradio na nivou Federacije BiH, kaže da je to malo izgledno, jer bi to bilo treći put da interveniše u posljednje vrijeme u naš politički sistem.
Pored toga, ističe da nije ista situacija sa federalnim političkim i ustavnim sistemom kako na nivou kantona.
"U nekim kantonima kao što je HNK zaista jeste nužna dvotrećinska većina, ali to ne znači da iko krši neka elementarna prava demokratije. U slučaju Federacije BiH postojala je realna opasnost da se u kombinatoriki nekoj koja proturječi temeljnim načelima Ustava, ne samo federalnog nego i državnog, opet izabere federalna vlada sa podrškom stranaka za koje je glasalo 20 posto ili manje Hrvata u Federaciji BiH", kaže Sitarski referirajući se na prvi potez visokog predstavnika koji je povukao u izbornoj noći.
Međutim, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kako ističe, jedino validno razrješenje ove situacije bi moglo biti uvođenje vanrednih izvora i da se mandat vrati narodu.
"Da se sada mijenja većina za odlučivanje u tom kantonu, mislim da bi bilo kontraproduktivno i da bi to otvorilo prostor za još žešće napade na visokog predstavnika. Ali ne vjerujem da bi se iko usudio pred svojim biračima da javno kritikuje uvođenje institucije vanrednih izbora, koja postoji u svim zemljama Evrope osim u Bosni i Hercegovini", konstatovao je naš sagovornik.
Prijevremeni izbori
Smatra da bi takva intervencija visokog predstavnika bila daleko bolje prihvaćena, jer bi se, kako ističe, građanima vratilo pravo da oni opet odluče ko će biti nova vlast, nego da se mijenja procedura načina izbora izvršne vlasti u zakonodavnoj vlasti kantona, odnosno u Skupštini.
"Ukoliko ne bude bilo moguće da se raščivija to i rasplete, ko šta hoće i ko šta neće, te koji su motivi pojedinih stranaka, jer očito bojkotuju politički život same stranke i njihovi ključni akteri, mislim da bi najbolje bilo da im se omogući, da shvate, da ipak postoje još relevantniji politički akteri, a to su građani", zaključio je Sitarski u razgovoru za naš portal.
Podsjetimo da se u HNK vlast ne može formirati bez HDZ BiH, koji je najjača politička opcija s 11 mandata. Sa sedam mandata SDA je druga najjača politička opcija, dok HDZ 1990 broji tri mandata kao i SDP, HRS dva mandata kao i DF, te NES i NiP po jedan mandat.
Za dvotrećinsku većinu dogovora nema, a Vlada HNK jedina u zemlji, na čelu sa HDZ-ovim Nevenkom Hercegom je nakon prošlih izbora ostala u tehničkom mandatu i tako funkcionište i sada, jer se politički predstavnici, ni godinu dana od izbora ne mogu dogovoriti da implementiraju volju građana, što je evidentno presedan u historiji implementacije izbornog procesa.
Institucije Bosne i Hercegovine ove godine za nabavku toalet papira izdvojile 255.000 KM
