Situacija na Trgovskoj gori i dalje zabrinjava: Ne znamo je li povećana radijacija ili ne
Naime na Trgovskoj gori, koja je svega par kilometara udaljena od rijeke Une uveliko se gradi skladište za odlaganje nuklearnog radioaktivnog otpada. Ovo je itekako veliki razlog za uznemirenost građana koji žive na obalama rijeke Une, ali i na širem području BiH.
O ovoj temi se govori od samih početaka, građane i političare upozoravaju brojni stručnjaci. Važno je upoznati sa opasnošću onoga što nam slijedi.
Opasnost od ovakvog odlagališta je u tome što će se tu skladištiti različite vrste radioaktivnog otpada. Zabrinjavajuće je što će se tu nalaziti i visokoradioaktivni otpad, u šta spada potrošeno gorivo. U najboljem slučaju, ako bi potrošeno gorivo iz Nuklearne elektrane „Krško“ otišlo na tehnološku preradu, i dalje bi se o njemu trebalo brinuti 300 godina.
Na ovu temu za Klix.ba je govorio Emir Dizdarević, predsjedavajući ekspertnog tima iz BiH o pitanju izgradnje ovog odlagališta. Dizdarević nam je otkrio u kojoj fazi se trenutno nalazi odlagalište nuklearnog otpada, te šta nas očekuje u narednom period.
"Trenutno je u toku faza mjerenja. Do sada su kolege koje rade na pripremi izgradnje odlagališta prema svom prvom zadatku uradili geološka, seizmološka i hidrogeološka istraživanja. Oni imaju te rezultate, s tim da i mi očekujemo te rezultate. Zanimaju nas ti početni rezultati, jer na osnovu njih će se znati je li došlo do povećane radioaktivnosti ili ne. Također, instalirali su tri seizmološke stanice po objektima, kako bi mogli analizirati realne vrijednosti podrhtavanja tla. Najvažnije je projektovanje sigurnosne studije i analiza utjecaja objekta na okolinu. Jedan objekat prema njihovom planu će se još graditi, tamo bi se smjestio zapakovan radioaktivni otpad", kaže Dizdarević
Poznato nam je da se o ovoj problematici govorilo i upozoravalo od ranije. Postavlja se pitanje šta je i da li je išta Evropska unija učinila povodom ovog pitanja.
Je li Evropa na našoj strani?
"Evropska unija prati sve, oni imaju Euratom, tu je i osnovni dokument koji definiše sve i u jednom članu se čak navodi ta prekogranična gradnja i njen negativni utjecaj. Pravnici bolje znaju da li se taj ugovor Euratom temeljno odnosi samo na članice ili i na ostale države. Mi smo više orjentisani na međunarodne ratifikovane sporazume, tamo imamo i Konvenciju o sigurnim upravljanjem potrošnim gorivom i radioaktivnim gorivom. Prema toj Konvenciji se moraju ravnati sve članice, a i mi smo članica, kao i Republika Hrvatska. Tako da mi kroz tu konvenciju dobijemo informacije i tražimo odgovore. Mi smo u junu dobili odgovor delegacije Slovenije, da što se tiče tehničkog dijela Slovenija može iz elektrane Krško preuzeti nisku i srednju radioaktivnost i smjestiti je na Vrbinu, sada je to do Hrvatske, oni se trebaju odlučiti", objašnjava Dizdarević.
Politički pregovori se moraju nastaviti
Predsjedavajući ekspertnog tima dodaje i da u ovom momentu Slovenija gradi još jednu, jaču nuklearnu elektranu u Krškom.
"Vjerujem da će Hrvatska ući u vlasništvo tog novog objekta, koji bi do 2035. godine trebao krenuti s radom, sasvim je logično da se onda zajedno iz tog novog objekta rješavaju otpada na jednoj lokaciji. Kada je u pitanju rješenje ovog problema, postoje standardi prema kojima se radioaktivni otpad treba odlagati. Rješenje postoji, ali smo mi još uvijek od njega daleko. Prema svim standardima i naučnim istraživanjima radioaktivni otpad treba da ide u duboke geološke dispozule, tačnije na 500 metara ispod zemlje. Također, svaka država unutar Evropske unije treba da brine o svom otpadu. Nadam se da bi to bilo neko rješenje i rješenje da BiH potpuno nedužna ne bude pogođena posljedicama", tvrdi Emir Dizdarević.
Za kraj razgovora Dizdarević je poručio da je najvažnije da domaći političari nastave s pregovorima kako bi se moglo i moralo naći najbezbolnije rješenje za sve nas.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
