Sina jedinca toga dana izgubio je i Alija Šabić. Njegov sin Edin imao je 21 godinu. Dok se prisjećaju zadnjeg susreta sa sinovima lica ovih očeva oblivaju suze, ali dalje se, kažu, živjeti mora.
Na godišnjicu tog zločina, 21 godinu kasnije ti očevi otkrili su spomen-obilježje na Crnom Vrhu, u znak sjećanja na njihove sinove i ostale nedužne žrtve tog zločina sa željom da se takvo što ne zaboravi i nikad ne ponovi.
Tog 31. jula 1993. godine 110 Bošnjaka civila izvedeno je iz Srednjoškolskog centra u Prozoru, utovareno u dva kamiona, jedan kamion je otišao prema Gornjem Vakufu prema selu Voljice, a drugi prema Crnom Vrhu.
Predsjednik Saveza udruženja logoraša HNK-a Suljo Kmetaš kaže da su na putu prema Crnom Vrhu 54 logoraša bila izložena najsvirepijem zlostavljanju, na temperaturi zraka od 38 do 40 stepeni.
"Na pola puta su ih izuli, vezali kablovima oko vrata jedan za drugog, s rukama na leđima. Potom je počelo ubijanje, ubijena su 23 logoraša. Na identifikaciji je uočeno da je svaki od tih logoraša ubijen s leđa, svakom je pucano u tjeme, a metak je izišao na čelo. Svima je poslije pucano u prsa i u donji dio tijela", kazao je on.
Ostali zarobljeni Prozorčani uspjeli su se, uz puku sreću, osloboditi. Kmetaš je istaknuo da za zločin na Crnom Vrhu dosad niko nije odgovarao.
On je rekao da je stradanje Bošnjaka u Prozoru počelo u oktobra 1992. godine, a zločini su počinjeni od petog mjeseca 1993. godine. Tada, kaže Kmetaš, počinje masovno zatvaranje Bošnjaka u logore u Prozoru odakle su protjerivani u najzloglasnije logore kao što su Dretelj, Gabela, Heliodrom...
Sa zvaničnog otvaranja spomen-obilježja na Crnom Vrhu porodice žrtava, rodbina i prijatelji poručili su da znaju ko je naredio i počinio taj zločin te da se od odgovornosti i pravde ne može pobjeći preseljenjem u drugu državu.
"To vrlo dobro znaju i pravosudni organi BiH. Ne prihvatamo da se preseljenjem u susjednu državu može pobjeći od odgovornosti i pravde", rečeno je.
Profesor historije Mesud Hero rekoa je za Agenciju Fena da je, po rješenju o pokretanju istrage za zločine na području općine Prozor, dokumentu Višeg suda u Mostaru, osumnjičeno oko stotinu osoba za ratni zločin. Taj dokument prof. Hero je, kaže, prezentirao i u svojoj knjizi "Prozor 1992. - 1995. - hronika zločina".
"Za sve ove zločine zasad je prvostepenom presudom presuđeno samo jednoj osobi. Glavni osumnjičeni iz tog dokumenta za ovaj zločin su pobjegli u Hrvatsku. To su u hijararhiji HVO-a bili zapovjednici. To su osobe za koje sad već posjedujemo dokaze da su počinili zločin", kazao je prof. Hero za Agenciju Fena.
Na području općine Prozor tokom rata u BiH ubijeno je nekoliko stotina Bošnjaka. Najmlađa žrtva bila je sedmomjesečna beba ubijena u majčinom naručju, a za sudbinu brojnih Prozorčana dosad se ništa ne zna.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
