Sjećanje na Drugi korpus Armije RBiH: Borci koji su ponosno branili domovinu
Drugi korpus Armije RBiH pokrivao je najveću terioriju naše zemlje, prostor nekadašnjih 28 općina od Srebrenice na istoku do Tešnja na zapadu BiH. Borci ove vojne formacije oslobodili su prve gradove u BiH, odnosno Srebrenicu i Kalesiju.
Kroz ovaj korpus prošlo je 120 hiljada boraca, a među njima je i "Zlatni ljiljan" Edin Haračić Klej. Ovaj 29. septembar za njega je izuzetno značajan, a kako nam je kazao, posebno je ponosan na godine u kojima je nosio uniformu Armije RBiH.
"Ovoga dana naviru emocije, posebno kada se sjetimo onih saboraca koji su izgubili svoje živote. Nama sada ostaje da ih se sjetimo i moramo, posebno mladima, prenijeti poruku o tome koliko je bilo važno što smo se organizirali i stali u odbranu zemlje", kazao nam je Haračić, navodeći da je svako od bivših boraca opredjeljenja za funkcionalnu i građansku BiH u kojoj ima mjesta za sve dobronamjerne ljude.
Tokom agresije na našu zemlju u periodu od 1992. do 1995. godine kroz jedinice Drugog korpusa prošli su borci svih nacionalnosti. Njih skoro 11.000 položilo je svoje živote u odbrani domovine, dok je blizu 7.000 iz rata izašlo sa teškim ili lakšim tjelesnim povredama.
"Država BiH i ljudi koji je predstavljaju moraju cijeniti veterane rata onoliko koliko su oni dali za ovu državu. Sistemski ta oblast nije najkvalitetnije uređena, ali na neki način to pokušavamo podići na veći nivo. Danas je vrlo bitno ukazivati na značaj Drugog korpusa Armije RBiH i potrebno je da svi znaju pravu istinu o svemu onome što se dešavalo tokom agresije na našu zemlju", ističe Fahrudin Hasanović, predsjedik Saveza ratnih vojnih invalida Tuzlanskog kantona.
Sa posebnom sjetom o minulom ratu danas govori Redžep Muratović, bivši komandant bataljona u Trećoj truzlanskoj brigadi i dobitnik ratnog odlikovanja Srebrni štit.
Ponosan je jer je bio pripadnik Armije RBiH, a iz tog perioda u posebnom sjećanju mu je ostala 1993. godina za koju kaže da je bila i najteža zbog činjenice da borci nisu imali hrane, ali ni materijalno-tehničkih sredstava.
"Na samom početku odbrane imali smo nekoliko bombi, lovačko oružje i automatske puške koje smo sami kupovali. To je trajalo do početka juna 1992. godine, kada smo došli do naoružanja Teritorijalne odbrane BiH. S druge strane, kada smo prebrodili 1993. već smo naredne godine prešli u akcije oslobađanja. Pored najveće teritorije u odgovornosti Drugog korpusa, borili smo se i na drugim ratištima, bili smo čak u zoni odgovornosti Petog korupusa, a moja jedinica je 40 posto gubitaka imala na posavskom ratištu", sjećanja su Muratovića koji je tokom agresije bio i ranjen.
Za prvog komandatna Drugog korpusa imenovan je Željko Knez, a za načelnika Hazim Šadić. Pet mjeseci kasnije na čelo korpusa došao je Hazim Šadić, a od 19. novembra 1994. pa do kraja rata u BiH komandu je predvodio Sead Delić. U sastavu Drugog korpusa bilo je i 3.300 žena.
