Skandinavska zima bi mogla biti hladnija, a sve zbog erupcije vulkana na drugom kraju svijeta
Naime, kada je podmorski vulkan Hunga Tonga-Ha'apai u južnom Pacifiku eruptirao 15. januara 2022., rekordnih 100-150 miliona tona okeanske vode je isparilo visoko u stratosferu. Riječ je o količini vode kojom se može napuniti 60.000 olimpijskih bazena.
Istraživači Univerziteta Novi Južni Wales u Sidneyu (UNSW) tvrde da je ova erupcija povezana s neobično velikom rupom u ozonskom omotaču, koja je uočena prošle godine, i ovogodišnjim ljetom u Australiji, koje je vlažnije nego što se to očekivalo.
Polazeći od "nemogućeg" zadatka, a to je mjerenje utjecaja pare, napravili su klimatske modele kako bi predvidjeli šta će se dogoditi. Kako se zima približava, da li spomenuta erupcija može utjecati na temperature u Evropi? Naime, uskoro bi moglo biti jasno da li su tačne UNSW-ove prognoze koje su ranije ove godine objavljene u naučnom časopisu Journal of Climate.
Naučno predviđanje utjecaja vulkana
Jedini način za naučno mjerenje vodene pare u cijeloj stratosferi jeste satelitska tehnologija koja postoji od 1979. godine. S obzirom na to da je erupcija vulkana Tonga jedina te vrste koja se dogodila od tada, UNSW-ovi naučnici su klimatskim simulacijama utvrdili njene moguće utjecaje na klimu.
Simulacijama su precizno predviđeni proširenje rupe na ozonskom omotaču, kao i vlažno ljeto u Australiji, a sve to dvije godine prije nego što će se to i dogoditi. Naučnici sada pažljivo prate da li će se obistiniti njihova prognoza za zimu.
Utjecaj vulkanske pare na skandinavsku zimu
Navedenim simulacijama je predviđeno da će zime na sjeveru Australije od 2029. biti hladnije i vlažnije, kao i to da će zime u Skandinaviji biti hladnije dok će zime u sjevernoj Americi biti toplije. Razlog za to bi mogao biti da je erupcija vulkana promijenila način na koji se atmosferski valovi zraka, koji utječu na globalno vrijeme, kreću kroz atmosferu.
Kako je objasnio vodeći istraživač Martin Jucker u izjavi za švedski naučni časopis Science Illustrated, skoro tri godine nakon erupcije, para se počinje nakupljati na dnu stratosfere, gdje bi njen utjecaj mogao biti snažniji.
To bi za posljedicu moglo imati da temperatura u Skandinaviji bude niža između jedan i 1,5 stepeni celzijusovih, vraćajući nas u 1980-e godine, kada je pokrivenost Baltičkog mora ledom bila 96 posto.
No, kako je Jucker ukazao, s obzirom na to da je troposfera, gdje će se ovi scenariji odigrati, mnogo haotičnija i složenija od stratosfere, samo će vrijeme pokazati da li su njihova predviđanja tačna.
La Nina
Drugi vremenski faktori će vjerovatno utjecati na preciznost navedenih predviđanja. Meteorolozi prognoziraju da će predstojeća zima u Evropi biti hladnija od prošlogodišnje zbog La Nine - prirodnog klimatskog obrasca koji se događa kada temperature površine mora u centralnom i istočnom Tihom okeanu budu ispod prosjeka, što je suprotno od tople faze El Nino.
Stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije predviđaju da su 60 posto prilike da se La Nina dogodi između oktobra i februara. To bi Alpama moglo donijeti češće i obilnije padavine, piše Euronews.
