Skriveni nacrt zakona o sudu ili šta vlast ne želi da znate? Strah od smanjenja nadležnosti Suda BiH
Nacrt Zakona o sudu Bosne i Hercegovine se prije dva dana našao na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, ali je povučen na zahtjev ministara iz Republike Srpske, to jeste Staše Košarca koji je tražio da prvo Narodna skupština RS da stav o tom zakonu te je istaknuo da nacrt nije u potpunosti usaglašen među partnerima.
"Svi zakoni koji su na evropskom putu, dodao je, doneseni su u skladu sa dogovorom i na temelju glasanja koje je vršeno ili u Vijeću ministara ili u parlamentu glasovima predstavnika RS-a, odnosno SNSD-a i drugih. Ne možemo prihvatiti prijedloge koji daju proširene nadležnosti nekim organima. Ne možemo dati saglasnost i verifikaciju u bilo kom zakonskom rješenju da se verifikuju i da se po krivičnom zakonu koji drugi nameću isključivo raspravlja o određenim elementima pravosudne institucije", rekao je Košarac.
No, kako u Ministarstvu pravde Vijeća ministara BiH do sada nisu objavili nacrt zakona o sudu te šira javnost nije imala priliku pogledati ga i raspravljati o njemu, teško je procijeniti šta konkretno smeta Staši Košarcu i na kakvo proširivanje nadležnosti aludira, s obzirom na to da u novom nacrtu dolazi čak i do smanjenja nadležnosti Suda BiH i da je sam Dodik tvrdio kako su "prevarili federalne partnere" i napravili zakon koji potpuno odgovara RS-u.
Pitanje lokacije suda
Ono što je do sada bila jedina tačka spoticanja za političke partnere je lokacija Apelacionog odjeljenja Suda BiH, koji bi ovim zakonom bio novoosnovan, a glavna svrha bi mu bila preispitivanje odluka prvostepenog Suda BiH.
Trenutno rješenje za to, koje se nalazi u nacrtu zakona, jeste da Apelaciono odjeljenje privremeno bude gdje se nalazi i sada, a da se u roku od godinu pronađe novo rješenje, koje bi bilo u drugom entitetu u odnosu na Sud BiH. Dodik pak traži da se Banja Luka ili Pale, Sokolac...definiše kao sjedište Apelacionog odjeljenja, dok iz Trojke poručuju da je to nepraktično i predlažu Istočno Sarajevo.
No, pitanje lokacije je više političko nego suštinsko, a u Nacrtu zakona o sudu postoje važnije dileme i pitanja na koja javnost treba dobiti odgovor.
Za početak, javnost treba dobiti tekst zakona i otvoriti javnu raspravu o njemu, ali Ministarstvo pravde uporno odbija javno dostaviti nacrt zakona. S obzirom na to da je planirano usvajanje vjerovatno po hitnoj ili skraćenoj proceduri, neće biti dovoljno vremena za njegovo analiziranje ni nakon što dospije u parlamentarnu proceduru.
Klix.ba je nezvanično iz Vijeća ministara dobio na uvid nacrt koji je prekjučer bio na dnevnom redu i koji je povučen na zahtjev ministara iz RS-a, a koji će se u parlamentu naći i bez njihovog "amina" ukoliko nastave obarati zakon u toj instituciji. Naime, postoji opcija da se zaobiđe Vijeće ministara i da Nacrt u parlamentarnu proceduru pošalje neko od zastupnika, najvjerovatnije Trojke
Šta će sada biti nadležnosti postojećeg Suda BiH?
Ključna razlika u nadležnosti Suda BiH u novom zakonu u odnosu na stari je izbacivanje i preformulisanje člana 7. stav 2.b), koji u starom i aktuelnom zakonu glasi:
"Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine".
Umjesto toga se navodi:
"Sud je nadležan i za kaznena djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranja novca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja, kompjuterskog i organiziranog kriminala propisana zakonima FBiH, RS i Brčko distrikta BiH:
a) ako su djelomično ili u cjelosti počinjena na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i BD i izvan teritorija BiH; b) ako su djelomično ili u cjelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenih zajedničkim djelovanjem kriminalnih skupina na teritoriju dva entiteta, jednog ili dva entiteta i BD ili izvan teritorije BiH; c) ako je izvršenjem tih kaznenih djela nastala šteta velikih razmjera za državu BiH ili ako su ta kaznena djela propisana međunarodnim ugovorima koje je ratificirala BiH.
Naime, novi nacrt zakona o Sudu BiH definiše da krivično djelo i nezakonite aktivnosti uglavnom moraju biti bar djelimično počinjene na području oba entiteta da bi bili u nadležnosti Suda BiH, što aktuelni zakon ne definiše.
Također je sada potrebno da krivično djelo kako bi bilo u nadležnosti Suda BiH, ukoliko je počinjeno na području samo jednog od dva entiteta, mora napraviti "štetu velikih razmjera za državu BiH", dok je do sada to bilo definisano da je u nadležnosti Suda BiH kada krivična djela "mogu imati ozbiljne reprekusije ili štetne posljedice po BiH" i "kada mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH".
Razlika u terminologiji je očigledna s obzirom na to da će formulacijom nepostojanja "štete velikih razmjera" biti mnogo lakše proglasiti Sud BiH nenadležnim, što otvara bojazan od značajnog smanjenja nadležnosti tog suda.
Iz nadležnosti Suda BiH je također izbrisano nekoliko zanimljivih članova, a pojedini su prebačeni na nivo Apelacionog odjeljenja:
(3) U aktuelnomzakonu nadležnosti Suda je također da:
a) zauzima konačan i pravno obavezujući stav vezan za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine;
b) Sud je takođe nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine;
d) rješava sukob nadležnosti između sudova entiteta, između sudova entiteta i Suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te između Suda i bilo kojeg drugog suda.
Poseban problem je izbacivanje Vrhovnog suda BiH iz planiranog zakona o Sudu BiH (op.a. ranije zakon o sudovima), što je urađeno još prošle godine uprkos tome što je Evropska unija insistirala na njemu. Vrhovni sud BiH je trebao preuzeti posao, odnosno dio posla koji trenutno radi Ustavni sud BiH, ali još važnije rješavao bi žalbe općinskih i kantonalnih sudova, kako je to definisano u većini zemalja.
Apelaciono odjeljenje Suda BiH, koje se formira novim nacrtom zakona, moglo bi rješavati žalbe samo na presude Suda BiH i žalbe na postupanje CIK-a BiH, što znači da BiH ponovo ostaje bez vrhovnog tijela koje bi odlučivalo po svim žalbama/apelacijama građana.
Takmičar ispao iz kviza "Tko želi biti milijunaš?" zbog pitanja iz demografije: Znate li odgovor?
