Skull Breaker Challenge: Trebaju li roditelji u BiH strahovati od opasnog izazova za djecu
Skull-breaker Challenge je jedan od mnogih koji je preko socijalnih mreža došao do djece, a u ovom, koji i nije toliko zabavan, učestvuju tri osobe koje stoje jedna pored druge. Nakon što osobe s desne i lijeve strane skoče u zrak iz mjesta, na redu je skok osobe koja se nalazi u sredini. U tom trenutku njenog skoka, osobe koje se nalaze sa strane udaraju je pod nogama tako da izgubi sposobnost da se dočeka na noge te pada na leđa i glavom udara u pod.
Sami naziv izazova naslućuje najgoru moguću posljedicu po žrtvu ovog izazova s obzirom na to da jedna osoba u konačnici nastrada. Posljednji “izazov” kod djece u svijetu, a polako dolazi i na naše područje posredstvom socijalne mreže Tik-Tok, izuzetno je opasan zbog čega smo razgovarali s neurohirurgom dr. Hakijom Bečulićem koji je kazao da je “cilj” ovog izazova jedan od najgorih mogućih scenarija za mozak.
“Ne znam da li su djeca svjesna šta rade, ali ovo je nakon pada s litice i udara s motorom pri velikoj brzini u neki objekt, najgori mogući scenario povrede glave. Osoba je relaksirana i iznenada pada na podlogu i obično te povrede dovode do teških povreda glave, nagnječenja i krvarenja u mogu, kao i povede vratne kičme. Jednostavno, idu od životno ugrožavajućih do povreda koje osobu mogu ostaviti u trajnom invaliditetu”, kazao je Bečulić.
Pojašnjava kako je izuzetno važno savjetovati i roditelje i nastavno osoblje u školama, ali i sve osobe koje rade s djecom i imaju dodira da se radi o izuzetno opasnoj “igri” te da se mora sankcionisati svaki pokušaj ove igre.
“Pad na tvrdu podlogu u 50 posto slučajeva predstavlja ozbiljnu povredu glave, vratne kičme i drugih povreda”, dodao je Bečulić.
Fikreta Saliyi-Fejzić, pedagog psiholog, stručni saradnik za djecu s poteškoćama u razvoju, u razgovoru za Klix.ba kaže da smo svjedoci izloženosti djece korištenju interneta, ali i utjecaju društvenih mreža, kao i okoline koja je neophodna da se osoba razvije u zdravu ličnost.
“Mlade osobe su često izložene moralno upitnom sadržaju koji sami nisu u stanju adekvatno procijeniti. Vrlo su to ozbiljne i opasne stvari koje mogu imati opasne posljedice. Roditelj je ključna uloga u odgoju svoje djece kao i ključni saradnik u odgojno-obrazovnom procesu. Pedagozi kroz škole reaguju preventivno kroz savjetodavno rad kao i održavanje tema za odjeljenje zajednice, kroz roditeljske sastanke i sastanke Vijeća učenika i Vijeće roditelja. Prevencija je neophodna kako bi se adekvatno nosili sasvim izazovima današnjeg vremena. Ako sumnjamo da imamo problem obavezni su individualni razgovori s učenicima i roditeljima, kao i njihovim razrednicima”, govori naša Saliyi-Fejzić.
Naglasila je da brojna djeca u školi koriste internet četiri sata dnevno zbog čega su više izložena izazovima, a samim tim i ovom veoma opasnom, zbog čega je potrebna veća uključenost roditelja u tu sferu slobodnih aktivnosti.
“Roditelji, molim vas oprez. Ako djeca nemaju ograničenja u korištenju interneta u bilo koje svrhe, to može da izazove ovisnost . Djeci se obavezno mora uvesti jasno pravilo o maksimalnom vremenu boravka na internetu kao i sadržaje koje koriste. Djeca imaju dužu potrebu za korištenjem kako bi izazvali zadovoljstvo. Ako im se ne dopusti, razdražljivi su,napeti, nemaju potrebu za zdravim navikama i socijalizacijom a samim tim uspjeh u školi je sve lošiji”, zaključila je Saliyi-Fejzić.
Prema pisanju svjetskih medija, ovaj izazov je kod djece ostavio već ozbiljne posljedice zbog čega su roditelji širom svijeta zabrinuti.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
