Slastičarnica je svoje početke imala prvo u ulici Ferhadija, gdje je radila od 1928. do 1948. godine. Na sadašnjoj lokaciji nalazi se od 1950. godine, a Izeta Bajramović kolače i ostalo što ide uz jednu slastičarnicu prodaje tu na istom mjestu punih 48 godina.
Izeta Bajramović prisjeća se situacija s poznatim i onim manje poznatim gostima slastičarnice.
"Nedavno mi je došla žena i rekla da je 1962. godine išla tu u Drugu gimnaziju i da je bila tužna jer je kolače u izlogu mogla samo da gleda. Nije imala da kupi. Tad mi je ostavila i novac da ga, ako neko nema, počastim", kaže Izeta.
Podvlači da je ova slastičarnica i danas zadržala jedan od sarajevskih sve više zaboravljenih običaja, a to je "teka" ili jedenje i pijenje na tzv. dug, "što bismo rekli upiši me ili dođem ti".
I tu je potpuno povjerenje između gostiju i vlasnice. Kako kaže, "na teku" su jeli kolače, dovodili djevojke i neke osobe iz sportskog i estradnog života.
"Samo mi namignu kad dođu, što znači da nemaju da plate, a izveli su djevojku. Kako su imali običaj da kažu kod tetke", priča Izeta Bajramović.
I tokom rata ovdje su navraćali različiti gosti, što domaći što strani. Tako joj je pripadnik UNPROFOR-a iz Holandije poslao poziv na svoje vjenčanje u Holandiju, napisavši da je poziv upućen Izeti Bajramović, "koja je kao Majka Tereza".
O Izeti Bajramović, slastičarnici "Bajramović" priloge su pravili i španska televizija, američke novine…
Tokom rata, priča Bajramović, došao je čovjek iz Ambasade SAD-a i pitao može li napraviti sladoled. Ali, slastičarnica nije imala mlijeka i on je donirao mlijeko u prahu.
I tih dana je pravljen sladoled koji se dijelio besplatno, prije svega djeci. A na taj, nekima od najmlađih prvi sladoled u životu, čak i s Ilidže su majke dovodile djecu.
Izeta Barjamović čuva brojna pisma, zahvalnice pristigle iz svih krajeva svijeta. A među njima je, između ostalog, zahvala za pomoć pri obnovi ambulante u ulici Čekaluša.
Među brojnima koji su imali podršku Izete Bajramović je i bh. režiser Ahmed Imamović, kojem je tokom studija pomogla između ostalog i u realizaciji predstave “Mandragola”…
"Dolazio je ovdje i gradonačelnik Barcelone. Kad je čuo koliko dugo je radnja na jednom mjestu, rekao je da smo u njegovom gradu da bismo dobili prostor kao poklon", kaže Bajramović, dodajući da je u nekim drugim gradovima dovoljno biti 30 godina na jednom mjestu i baviti se istom djelatnošću, pa da se od grada dobije poseban status.
Ne znamo da li će slastičarnica ikad dobiti poseban status, ali među onima koji dolaze tu vjerujemo da ga imaju i slastičarnica i vlasnica.
Huligan uništio dio praznične dekoracije ispred Alta Shopping Centra u Sarajevu
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
