BiH
35

Smailbegović: Oporezivanjem toplog obroka Vlada FBiH želi uzeti što više od poslodavaca i radnika

Piše: S. H.
Adnan Smailbegović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Adnan Smailbegović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović istakao je razočarenje zbog stupanja na snagu Pravilnika kojim je definisano oporezivanje toplog obroka i regresa, ali je istakao i nadu da će se uskoro pronaći kompromis sa Vladom FBiH.

Ministarstvo finansija je uprkos obećanjima Vlade FBiH i premijera Fadila Novalića da će prolongirati primjenu Pravilnika za oporezivanje toplog obroka i regresa, počelo njegovu primjenu.

"Mi smo imali jedan dogovor i vjerujem da će Vlada FBiH ispoštovati taj dogovor i da će prolongirati primjenu Pravilnika do početka 2017. godine, do kada bi trebale biti izvršene izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, koje će obuhvatiti kategoriju toplog obroka i regresa", istakao je Smailbegović.

Poslodavci smatraju da je nužno prolongiranje primjene Pravilnika, kako bi se poslodavcima i Poreznoj upravi dalo vremena da izvrše neophodne pripreme.

"Mi smo pokušali prije sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća održati jedan sastanak o toj temi, ali i premijer Novalić i ministrica finansija Jelka Milićević su trenutno odsutni. Na prvoj narednoj sjednici ESV-a oporezivanje toplog obroka i regresa bit će razmatrano po hitnom postupku", naglašava Smailbegović.

On naročito spornim smatra što je Pravilnik donesen bez ikakve pripreme i konsultacija, jednostavnom objavom u Službenom glasniku.

Iako Vlada FBiH i Ministarstvo finansija formalno-pravno imaju pravo donijeti bilo kakav pravilnik, poslodavci smatraju da to nije način, jer su doprinosi i oporezivanje veoma važne teme, tako da bi se o svemu trebalo razgovarati sa socijalnim partnerima.

"Ovdje je jasna namjera, a to je da se zahvati što više sredstava iz privrede, poslodavaca i u konačnici od radnika. Reformska agenda preporučuje neutralan poreski efekat, a ovo što sada imamo je značajno opterećenje u iznosu od 60 do 120 KM po radniku, što je previše za realni sektor", zaključuje Smailbegović.