Spahić o sramotnim dešavanjima u Foči: Podnijet ću krivičnu prijavu protiv organizatora
Tradicionalno, navijačka grupa "Delije Foča" na najveću fočansku stambenu zgradu "Plavi neboder" postavila je platnenu ikonu Svetog Stefana, dugu tridesetak metara, kojom su zamijenili dosadašnju. Na fočanskom trgu 9. januar navijači Crvene zvezde organizirali su vatromet uz bakljadu. Oni tako već pet godina obilježavaju Krsnu slavu i Dan Republike Srpske, a neizostavni dio dekora su slike Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, te uznemirujuće poruke ispisane na transparentima.
"Vatromet i ikonografija sa neizostavnim likom doživotno i pravomoćno presuđenog krvnika i zločinca Ratka Mladića jasna je poruka fočanskim Bošnjacima, da je onaj pod čijom komandom je Drina tekla krvava, ponos i dika današnjim slavljenicima i svakako da smo poruku dobro razumjeli. Ovo je poruka da se želi repriza '92. Kako drugačije razumjeti sinoćnje 'slavlje' fočanskih Srba. Ustavni sud je svojom odlukom zabranio obilježavanje 9. januara, krivičnim zakonom koji je donio visoki predstavnik Valentin Inzko zabranjeno je i kažnjivo negiranje genocida, veličanje presuđenih ratnih zločinaca. Oba čina su sinoć priređena u Foči", kaže Izet Spahić, jedini bošnjački odbornik u SO Foča.
Ističe da podržava Ramiza Salkića, potpredsjednika entiteta RS-a koji od Tužilaštvu BiH traži da procesuiraju organizatore ovakvih događaja.
"Lično sam spreman podnijeti krivičnu prijavu protiv organizatora, ukoliko to ne urade oni kojima je to obaveza i za šta ih država plaća. Organizacija je institucionalna, a općinske i policijske strukture su glavna ideološka, tehnička i logistička podrška bez obzira što se u javnosti prezentira da su organizatori grupe navijača, isto kao da nevladine organizacije imaju pravo kršiti zakon", smatra Spahić.
Ono što se sinoć desilo u Foči više nikoga ne iznenađuje. Povratnici uglavnom ne žele komentarisati, jer kažu da su navikli na ovakve stvari s kojima moraju da žive. S druge strane porodice žrtava ubijenih u Foči u proteklom ratu godinama nose gorčinu i bol koju ovakvi događaji samo produbljuju ne ostavljajući nadu da će nekad biti drugačije.
"Ne iznenađuje nas stanje u Foči, ni vatromet ni murali, ni duge cijevi, ni poziv na novi genocid. Ovdje u Foči sve je jasno kao bijel dan. Nema nas tamo niti se iko trudi da nas bude. Naše nade u suživot i bolje sutra davno su izgubljene i izlapile.Jer da imamo spomen obilježje mučki ubijenim Bošnjacima i spomen park na sve silovane djevojčice, djevojke i žene Foče možda bi bilo neke nade za bolje i zdravije sutra. Nas preživjele žrtve ovakvo stanje jako brine, uznemirava i ponovno vraća u besane crne i gluhe Fočanske noći bez svjedoka. Bojimo se pokušaja otcjepljenja i novih krvavih pirova po BIH, a osobito na granici sa Drinom, njihovom zamišljenom granicom Srpskog sveta", kaže Halida Konjo-Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata ''Foča 1992 – 1995''
Ona je pozvala institucije na sankcionaisnaje dešavanja u Foči u kojoj 30 godina Bošnjaci još uvijek traže kosti svojih voljenih.
"Dok planeri, izvršioci i sponzori agresije i genocida slave svoje zločine mi ćemo promovisati istinu i pravdu u ime pamćenja i neponavljanja zločina. 9. januar kao Dan manjeg bh. entiteta je oličenje nepriznavanja patnji žrtava, negiranje zločina agresije i genocida, zloupotreba događaja iz prošlosti u ime negiranja bosanskohercegovačke države", kaže Uzunović.
U Foči je za kratko vrijeme 1992. godine ubijeno gotovo 3.000 civila, dok su brojni objekti tokom rata pretvoreni u logore. Među žrtvama je 586 žena, a još se traga za 627 ubijenih.
