Spašavanje "vojnika" Dodika: Zašto lider SNSD-a radi protiv Republike Srpske
Srž političkog djelovanja vlasti Rerpublike Srpske, a prije svega čovjeka koji osmišljava i aminuje svaki potez u tom entitetu - Milorada Dodika je forsiranje priče o tzv. "mirnom razlazu". Bez obzira na sve poruke, od Evropske unije, SAD-a, zemalja regije i svih drugih da je to isključivo spin i nerealan san, vladajuća koalicija u RS-u čak zakazuje sjednice i formira kojekakve komisije za raspravu s "drugom stranom" o "mirnom razlazu".
Dodik je vjerovatno svjestan da tu drugu stranu nikada neće naći, jer ko bi i pod kojim uvjetima dao legitimitet takvoj priči.
U međuvremenu je blago spuštena lopta pa je u fokus stavljena tema o potrebi vraćanja tzv. "izvornom Dejtonu". Dakle, Dodik želi povratak na stanje odnosa u državi BiH kako je bilo na kraju 1995. godine i prema tome on u takvim okvirima vidi dalju budućnost.
U međuvremenu se Republika Srpska prvi put zadužila na londonskoj berzi za 300 miliona eura po nevjerovatnoj kamatnoj stopi višoj od 5 posto. A zašto je ta kamata tako visoka. Pa jednostavno jer je proporcionalna između ostalog svakom vidu neizvjesnosti u RS-u. U samom dokumentu koji potpisuju investitori, odnosno kupci obveznica, navodi se i činjenica da je Milorad Dodik pod određenim američkim sankcijama.
"U januaru 2017. Ministarstvo finansija SAD-a, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), uvelo je sankcije protiv Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH (ali ne i trenutnog predstavnika Vlade RS-a) zbog njegove uloge u prkošenju Ustavnom sudu BiH. U budućnosti, ako bi gospodin Dodik bio izabran za člana Vlade Republike Srpske dok je i dalje pod sankcijama, to bi moglo imati nepovoljan učinak na Republiku Srpsku", navodi se u ovom dokumentu.
A Dodik itekako ima ambicije da ponovo bude predsjednik Republike Srpske. Podsjetimo da je Dodik uvijek tvrdio da se radi o sankcijama koje su nametnute lično njemu te da RS ne trpi nikakvu štetu zbog toga. No, ovaj izvještaj sada baca potpuno drugačiju sliku, odnosno ukazuje na to da bi čitav entitet mogao trpjeti zbog Dodikovog uvrštavanja na crnu listu.
Drugim riječima, Dodik bi svojom politikom cijeli entitet mogao povući u provaliju pod krinkom patriotizma. Treba istaći da Dodikovu priču o "mirnom razlazu" ne podržava opozicija tog entiteta. U tom kontekstu u nastavku, kada opozicija odbije sve prijedloge, u tom smjeru u Narodnoj skupštini RS-a krene hajka na lidere PDP-a, SDS-a i DNS-a kroz priču da su izdajnici srpskog naroda.
Šta o vraćanju na "izvorni Dejton" misli Amerika, država koja ga je i kreirala, najbolje je oslikao stav ambasadora Erica Nelsona, koji je kazao da je to retrogradna ideja. U kakvim bi uopšte uslovima Amerika ili bilo koja druga zapadna zemlja, uključujući EU, pristala na bilo kakvu priču o vraćanju na kojekakav "izvorni Dejton" kada su u decenijama iza nas učinjeni ogromni napori i uložene milijarde eura u izgradnju postdejtonske BiH.
U Dodikovim snovima stanje na koje se on poziva podrazumijeva da nema većine sadašnjih državnih institucija i ministarstava, a postojao bi tek neki državni okvir, kao ljuštura, gdje bi entiteti bili nosioci suvereniteta.
Upravo zbog prenapuhanih i politički sebičnih ambicija Dodik svojom politikom najviše kumuje nanošenju štete Republici Srpskoj, za koju se tako gorljivo bori, i politika koju vodi, blokade koje konstantno radi mogle bi se kao bumerang vratiti i njemu, ali i entitetu koji predstavlja.
Ovo je dron koji najavljuje Helez za koji kaže da BiH parira susjedima u naoružanju
