On je također naglasio da se planira formiranje Razvojno-investicionog fonda za jačanje države i njenih institucija, koji bi prva inicijalna sredstva osigurao iz viška deviznih rezervi Centralne banke BiH, što predstavlja kršenje Zakona o Centralnoj banci.
''Vrijeme je da se sa srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama razumijemo. Zato pozivam Mladena Ivanića, kao člana Predsjedništva, da upozori našeg predstavnika u UO da ne nasjeda na te teze, što je ideja Bakira Izetbegovića i Denisa Zvizdića'', kazao je Špirić, te dodao da nije sporno ni da se Centralna banka preregistruje u akcionarsko društvo, ali da to treba uraditi putem inicijative kroz Narodnu skupštinu RS.
Na konferenciji za medije Špirić se dotakao i izjave Dragana Mektića, ministra sigurnosti BiH, da je sačinjen akcioni plan za rješavanje izbjegličke krize.
''Ja bih volio da vidim taj plan. Ova izbjeglička kriza prijeti da uzdrma temelje na kojima počiva Evropska Unija i postavlja se pitanje da li uopće članice EU imaju odgovor na ovaj izazov'', rekao je Špirić i izrazio bojazan da će upravo zemlje Zapadnog Balkana platiti veliku cijenu izbjegličke krize i to na višestruk način.
Također je postavio pitanje Mektiću koliko ima firmi iz Kuvajta, Katara i Saudijske Arabije u BiH koje daju sredstva da bi se na teritoriji naše zemlje stvarali teroristički kampovi za regrutovanje boraca IDIL-a i da li su vršene provjere istih.
Naveo je i podatak Agencije za strance da je od 320 firmi iz Kuvajta koje posluju u našoj zemlji u posljednje dvije godine provjereno njih 100, a da ih čak 56 nije imalo ni adresu.
''Jedna moćna Njemačka se priprema da za narednu godinu prihvati do 800 hiljada izbjeglica i da za to izdvoji 6,5 milijardi eura, a mi još uvijek imamo problema i sa našim interno raseljenim osobama. Nagovještavaju da BiH može primiti 500 pa i nekoliko hiljada izbjeglica, a s druge strane u svojoj državi imaju više od 1.000 ljudi za koje ne znaju ni odakle su, ni šta rade u BiH'', istakao je Špirić i dodao da je naša zemlja u ozbiljnijim sigurnosnim problemima i izazovima, te da se boji da, kao ranjiva i ranjena zemlja, ne može dati veliki doprinos izbjegličkoj krizi.
Ukoliko Evropa bude davala odgovor na izbjegličku krizu koji daje sada, dizanjem zidova i granica, fakturu će, smatra Špirić, dobiti zemlje zapadnog Balkana, a ta faktura će biti definitivna promjena demografske strukture.
Ella Dvornik posjetila Sarajevo, najviše pažnje privuklo njeno smjelo izdanje: Pozirala u donjem vešu
