Economist analizira
4

Sporenje o jeziku na području bivše SFRJ je u potpunosti političko

Klix.ba
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
Blizu 17 miliona ljudi u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori govore varijacijama jezika koji je u bivšoj zajedničkoj državi nosio naziv srpsko-hrvatski. Stručnjaci londonskog Economista pišu kako je jezik nekada oficijelno ujedinjavao bivšu SFRJ te je prestao postojati kada i bivša država. Umjesto jednog sada su prisutna četiri naziva jezika, a stručnjaci Economista s razlogom postavljaju pitanje: Da li je to sve jedan jezik?

Prema mišljenju grupe lingvista i nevladinih organizacija iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore koji su incinirali i 30. marta potpisali Deklaraciju o zajedničkom jeziku, odgovor je veliko "Da". Oni navode da četiri jezika formiraju "policentričan jezik", slično kao engleski, njemački ili arapski.

"Iako postoje različiti dijalekti, to su varijacije jednog jezika, jer se svi koji govore njim međusobno razumiju. To ova četiri jezika čini sličnijim od dijalekata mnogih drugih policentričnih jezika", pišu stručnjaci Economista.

Autori smatraju da je insistiranje obrazovnih i javnih institucija na korištenju samo jedne od četiri varijacije "represivno, nepotrebno i štetno".

Prezentacija Deklaracije o zajedničkom jeziku u Sarajevu (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Prezentacija Deklaracije o zajedničkom jeziku u Sarajevu (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

"Cilj deklaracije je, bez nacionalističkog tereta, potaknuti raspravu o jeziku i doprinijeti procesu pomirenja", kaže Daliborka Uljarević iz Crne Gore koja je partnerica potpisane Deklaracije o zajedničkom jeziku.

Navode da insistiranje na četiri različita jezika dovodi do bezbroj apsurdnih situacija. Jedan od primjera su škole gdje djeca iz istog grada idu u istu školu, ali predavanja slušaju na "različitim jezicima".

"Internet stranica Vlade BiH prevedena je na četiri jezika: engleski, bosanski i hrvatski koji su napisani na latinici i srpski koji je na ćirilici iako političari iz regije ne trebaju prevoditelje na zajedničkim sastancima. Najveći apsurd iz BiH su kutije cigareta na kojima piše 'pušenje ubija' dva puta na latinici i jednom na ćirilici, a sve potpuno identično napisano" piše Economist.

Navode da je sporenje o jeziku na području bivše Jugoslavije, kao i svugdje na svijetu, potpuno političko. Pišu kako su srpski i hrvatski nacionalisti Deklaraciju o zajedničkom jeziku shvatili kao napad, dok većina običnih ljudi ne brine o tom pitanju.

"Kada ih pitate kojim jezikom govore oni jednostavno odgovore 'našim'", zaključuju stručnjaci Economista.