Spreča je zbog ribljeg fonda bila jedinstvena u Evropi, ali su ljudi sve uništili
Najveća tekućica u Tuzlanskom kantonu upravo je Spreča, u kojoj je nekada egzistiralo više od 40 vrsta riba, a danas ih je prisutno svega 16, što pokazuje razmjere posljedica industrijskog, ali i ljudskog nemara.
U cilju utvrđivanja detaljnog stanja u kojem se nalazi ova tekućica, grupa stručnjaka obavila je istraživanje "Ekološka valorizacija biodiverziteta faune vodenih ekosistema sliva rijeke Spreče", a nažalost, rezultati su poražavajući.
"Ribe koje su opstale u rijeci imaju najšire ekološke valence za niz ekoloških faktora, odnosno imaju izuzetno visok stepen tolerancije na jak intenzitet zagađenja. Dobro je što su one tamo, ali antropogeni pritisak je izuzetno veliki i on može rezultirati još lošijim stanjem u ovoj rijeci", kazao je za Klix.ba Avdul Adrović, redovni profesor na Odsjeku biologije, koji pripada Prirodno-matematičkom fakultetu u Tuzli.
Sukcesija životnih zajednica koje u Spreči prirodno egzistiraju
Sve negativno što se moglo desiti pogodilo je upravo Spreču, a osim što trpi različite oblike zagađenja, pregrađena je u svom središnjem dijelu te je od nje napravljena vodena akumulacija, čime je promijenjen cijeli niz ekoloških faktora. To je, prema riječima našeg sagovornika, dovelo do sukcesije životnih zajednica koje u njoj prirodno egzistiraju.
"Spreča je platila cijenu poslijeratnog razvoja, kada se o ekološkim pitanjima nije mislilo, a tek kada su nastali veliki problemi onda smo se svi počeli baviti njom. Stanje bi se moglo popraviti na način da se riješi odvoz smeća u okolnim naseljima, zatim pitanje otpadnih voda iz domaćinstava i industrije i slično", dodao je Adrović.
Za incidente niko ne odgovara
Voda iz Spreče danas se koristi za industriju, a specijalnim postrojenjima se pročišćava te primjenjuje u ljudskoj upotrebi. Kada je riječ o konkretnim ekološkim incidentima, ona je na stalnom udaru u Živinicama Kalesiji, Lukavcu te Gračanici, a ranija istraživanja su pokazala da je riječna voda zagađena teškim metalima koji utječu na zdravlje stanovništva.
"Znamo da u Spreči često imamo ekološke incidente, posebno pomor ribe, ali dosad nismo čuli da je neko odgovarao. Nadležni su u svemu ovome najodgovorniji, a zatim i obrazovni sistem koji u svojim planovima i programima treba educirati učenike, dok nevladine organizacije moraju biti zadužene za stanovništvo. Dakle, mjere za spašavanje rijeke moramo poduzeti svi", smatra Isat Skenderović, vanredni profesor i predsjednik Organizacionog odbora naučne konferencije koja je u Tuzli održana u sklopu istraživanja.
Inače, cjelokupan projekt realizirali su Centar za savremena biološka istraživanja i Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli, a tokom naučne konferencije sačinjeni su zaključci koji će biti upućeni na relevantne adrese.
"Projekt je osmišljen na način da pokušamo doprijeti do svih zainteresiranih u državi i kantonu, od vlada i naučnih institucija, kako bismo alarmirali i ukazali na trenutno stanje. Nadamo se da će sve to rezultirati konkretnom akcijom za spašavanje Spreče, jer je krajnje vrijeme", zaključio je Adrović.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
