Srbi u HNK traže ista prava: Najvažnija pitanja su im zapošljavanje, pravo na jezik i obrazovanje
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko prošle sedmice u Mostaru je ovo pitanje prokomentarisao kao poraz institucija i pravne države.
Ustav Bosne i Hercegovine kaže da su na području cijele zemlje konstitutivna tri naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, objašnjava nam Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava sa Pravnog fakulteta Univerziteta Džermal Bijedić.
"Neophodno je onda da kantonalni ustavi budu usuglašeni sa tim odredbama državnog, ali i Ustava Federacije BiH koji donosi isto. Koliko ja znam tri kantona, a između njih i Hercegovačko-neretvanski nije usuglasio svoj ustav sa onim državnim i entitetskim po tim odredbama. Nije potrebno donositi novi ustav, dovoljno je usvojiti ustavne amandmane koji u istu ravan po pitanju prava stavlja i srpski narod", kaže profesor Pobrić.
Dušan Golo, iz Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru, najaktivniji je po ovom pitanju, a za Klix.ba govori kako se nekonstitutivnost njegovog naroda u kantonalnom ustavu odražava na svakodnevni život Srba u HNK.
Srbi imaju podršku SDA
"Naša Koordinacija je nedavno održala okrugli stol na kom se donijeti zaključci u kojima se traži od institucija sistema, konkretnije Skupštine HNK, da uvrsti u dnevni red amandmane na Ustav kantona koji se tiču konstitutivnosti Srba. Nažalost, dva dana poslije okruglog stola je uslijedio Kolegij Skupštine kantona, gdje je gospođa Vesna Saradžić tražila da se za pravu narednu sjednicu uvrsti to pitanje, međutim HDZ, odnosno njegovi predstavnici su blokirali tu inicijativu iz nama nepoznatih razloga", kaže nam Dušan Golo.
Golo nam dodaje da Koordinacija sada traga za razlozima zbog kojih HDZ izbjegava ovu temu uvrstiti na skupštinu te dodaje da već imaju ugovoren sastanak sa potpredsjednicom Federacije BiH Melikom Mahmutbegović.
"Mislim da imamo podršku SDA u ovom pitanju, tj. da ti amandmani idu u skupštinsku proceduru i da se taj posao napokon završi nakon 15 godina čekanja. Mi smo svoj posao završili, sad je na zakonodavnom tijelu kantona da uradi potrebne korekcije", dodao je Golo.
Golo iskreno priznaje da koordinaciju najviše zanima implementacija tih ustavnih prava, ako se nastavi dosadašnja praksa vlasti u ovom kantonu, ništa se neće napraviti samim usvajanjem amandmana. Srbi trebaju dobiti ona prava koja imaju druga dva naroda, a to je prije svega zapošljavanje, finansiranje kulturnih institucija, pitanja jezika, nacionalne grupe predmeta, pitanje pisma. Naš sagovornik navodi i pitanje finansiranja tradicionalnih Šantićevih večeri poezije koje nikako da uđu u budžet grada ili kantona, već se mora zvati i moliti, doslovno prositi.
Imaju pravo na petinu radnih mjesta u javnim institucijama
"Naša nastojanja idu u pravcu da ne budemo majorizirani po tim pitanjima, nego da se bar dio toga implementira. Treba izbjeći situaciju da u gradskoj upravi Mostara od 519 zaposlenih radi 23 Srba, što je van pameti, kad se zna da bi trebali imati jednu petinu mjesta. Ista je situacija u kantonalnim institucijama, javnim preduzećima, obrazovanju, zdravstvu, brojna su tu radna mjesta koja bi trebala pripasti Srbima", kaže nam Golo te dodaje kako Zavod za zdravstveno osiguranje troši godišnje 120 miliona maraka, a od 130 zaposlenih troje je Srba.
Od pedeset miliona KM gradskog budžeta, Golo kaže kako su Srbi dobili 50 hiljada KM. Sve to govori o poraznom odnosu vlasti prema njegovom narodu, a predstavnike Srba boli činjenica da narodi koji traže prava na većim nivoima vlasti, na mjestima gdje su oni većina uskraćuju to Srbima.
SDA okrivljuje premijera Hercega i HDZ
Po ovom pitanju jutros je reagovao i Kantonalni odbor SDA HNK kazavši da postoji višegodišnja kontinuirana pretenzija HDZ BiH da pojedine kantone, prvenstveno HNK, pretvori u područje podređeno interesima samo jednog naroda u kojem važe pravila koja odgovaraju samo jednom, a diskriminira sve druge narode.
"Cjelokupnu javnost i predstavnike međunarodnih institucija u BiH dužni smo izvijestiti da se predstavnici SDA na svim nivoima, počevši od potpredsjednice Mahmutbegović do kluba Bošnjaka u Skupštini HNK javno zalažu, djeluju, donose i usaglašavaju prijedloge i odluke za jednakopravnost svih naroda, bez razlike koji narod je u kojem dijelu BiH ugrožen i diskriminiran. Barijera za jednakost Srba u HNK je HDZ BiH, konkretno u ovom slučaju je premijer Nevenko Herceg, koji ne želi pripremljeni prijedlog amandmana na Ustav HNK, koji su usaglasili i predložili klubovi poslanika Srba i Bošnjaka u Skupštini HNK, a koji se odnose na konstitutivnost naroda i ravnopravnu upotrebu jezika i pisama na prostoru HNK, delegirati na sjednicu Vlade HNK, kao i zastupnici HDZ BIH u Skupštini HNK koji se odbijaju o istom izjasniti", stoji u saopćenju SDA.
Iz SDA dodaju kako kompleksnost i važnost HNK HDZ-u BiH ogleda se i u činjenici da strateško partnerstvo HDZ-SNSD očigledno ovdje ne vrijedi ili Dodik ima drugačije aršine prema Srbima u dolini Neretve spram onih u RS-u. Jednakopravnost za koju se Čović zdušno zalaže u ostatku FBiH ne primjenjuje se na kanton koji je izgleda puno važniji HDZ-u BiH od preostalih.
"Evropske vrijednosti čije je Čović samoproglašeni nosilac ne vrijede samo u onom dijelu gdje predsjednik HDZ BiH ima svoj "dom" i u kojem još uvijek obilježava godišnjice Herceg-Bosne. Uprkos svim opstrukcijama, političkim manipulacijama i iskrivljenim aršinima, svim akterima ovih niskih pokušaja razgradnje BiH, SDA poručuje da je Ustav temeljni i najviši pravni akt države, vrijedi i primjenjivati će se jednako za sve, na cijelom teritoriju naše zemlje. On ima najveću nadzakonsku pravnu snagu i zbog toga s njime moraju biti usklađeni svi pravni propisi u okviru pravnog sistema, kao i postupci svih državnih tijela i tijela koja obavljaju javne ovlasti. SDA će se na svakom pedlju BiH boriti za jednokopravnost svih naroda, kako Srba u HNK, tako i Hrvata i Bošnjaka u RS, kao i ostalih naroda bez izuzetka", navode iz Kantonalonog odbora SDA te pozivaju HDZ i premijera Hercega da na narednoj sjednici Vlade utvrde mišljenje o ovim amandmanima, kako bi ih Skupština na narednoj sjednici usvojila.
Čović traži rješenje problema na prostoru cijele države
Pitanja konstitutivnosti Srba u HNK bila su tema i press konferencije Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a poslije današnje sjednice Predjedništva HNS-a.
"Naš je stav da na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine treba do kraja realizirati pitanje konstitutivnosti tri konstitutivna naroda, naravno zaštiti i svakog građanina. Sve što govorim za Hrvate mislim i za Bošnjake u onim sredinama gdje ih nema ili su manjina, jednako za Srbe na područjima kao što je Mostar", odgovorio je Čović, naglasivši i da je veći dio zemlje etnički očišćen.
Čović navodi kako je značajan dio Federacije danas bez Hrvata ili bez značajnijeg upliva Hrvata u političkom životu, jednako tako u Republici Srpskoj.
"Ja sam za to da ova pitanja stavimo na stol i da ih zajedno rješavamo, bez bilo kakvih ekskluzivnosti. Ne vidim zašto ovo pitanje ne bi bilo riješeno, ali treba riješiti i pitanja za sva tri konstitutivna naroda na prostoru cijele Bosne i Hercegovine", zaključio je Dragan Čović.
Po ovom pitanju oglasio se i Kantonalni odbor Demokratske fronte, izrazio svoje nezadovoljstvo neuvrštavanjem u dnevni red naredne sjednice Skupštine te pozvao ispravljanje dugogodišnje nepravde.
Problem zasnovan na ideji vodilji Miloševića i Tuđmana
"Možemo samo izraziti našu indignaciju zbog petnaestogodišnjeg odbijanja vladajućih koalicija u HNK da registriraju najbanalniju činjenicu, a to je da su svi narodi konstitutivni na svakom pedlju Bosne i Hercegovine. Naročito cinično zvuči obrazloženje kako amandmani nisu uvršteni u dnevni red zbog formalno-pravnih razloga - nedostatka mišljenja Vlade HNK. Pozivamo na elementarnu ljudskost i savjest zastupnika u Skupštini HNK da podrže dopunu dnevnog reda raspravom o amandmanima na Ustav HNK, kojima bi se konačno ispravila nepravda prema našim sugrađanima srpske nacionalnosti", kažu iz DF-a.
Još dodaju da su svjesni smo da će dok je sadašnja koalicija na vlasti, to isključivo biti mrtvo slovo na papiru, ali neka makar simbolično naprave taj civilizacijski iskorak i podrže pravo slabijih i obespravljenih u kantonu u kojem su oni većina. Oko suštinskih vrijednosti ne bi trebalo biti nikakve političke trgovine.
Reagovali su i iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u kojem se između ostalog navodi i sljedeće:
"Odstupanje od principa da su svi narodi i građani BiH jednakopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, jeste odustajanje od višestoljetnog bića Bosne i Hercegovine i direktna podrška svim onim snagama u Bosni i Hercegovini, i van BiH, koji žele našu Domovinu urediti na temeljima ratom i agresijom "zaokruženih" etničkih teritorija, što je bila ideja vodilja Miloševića i Tuđmana, i njihovih satelita u BiH - Karadžića i Bobana. Nije prihvatljivo da Srbi nisu konstitutivan narod u HNK, i ova anomalija se mora ispraviti. Bilo kakve politikantske špekulacije po ovom pitanju su bespotrebne, retrogradne i uperene su protiv suvereniteta države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana", kazali su iz VKBI.
