Riječ je o tipskim objektima sa dozvolama za privremenu, petogodišnju upotrebu.
Njihova gradnja dovela je do djelimičnog estetskog uređenja i čišćenja ove varošice. Uklonjene su mnoge ružne hrpe i razbacana drva sa većeg broja dječijih igrališta, trotoara, parkirališta, zelenih površina i parkova.
Na prijedlog rukovodstva mjesne zajednice, opštinsko Odjeljenje za urbanizam i stambeno-komunalne poslove naložilo je vlasnicima stanova koji koriste drva za grijanje da izgrade jednoobrazne šupe za drva da bi se naselje očistilo i smanjila opasnost od razmnožavanja glodara.
Ta inicijativa je prihvaćena i izgrađeno je nekoliko desetina šupa. Onda se pojavio problem nedostatka prostora, odnosno lokacija na kojima se mogu graditi šupe.
Srebrenica je smještena u tijesnoj kotlini između okomitih brda i oskudijeva prostorom za parkirališta, igrališta, parkovskim površinama i, uopšte, prostorom za bilo kakvu gradnju.
To je spriječilo dalju izgradnju objekata za skladištenje ogreva, pa su i ove jeseni u Srebrenici drvima za ogrev opet zatrpana mnoga mjesta za parkiranje vozila, dijelovi trotoara, prostori oko kuća i zgrada i druge površine.
Najviše domaćinstava u ovoj sredini grije se na tradicionalan način koristeći drva, dok manji broj koristi termoakumulacione peći i ugalj. Neke porodice instalisale su vlastite sisteme centralnog kućnog grijanja na gas, tečno gorivo ili koriste druge energente.
Srebrenica je prije posljednjeg rata imala gradsko centralno grijanje, pa ogrev nije korišten za grijanje stanova. Zato prilikom izgradnje zgrada nisu planirane prostorije za njegovo skladištenje.
Međutim, u ratu su uništene sve tri kotlovnice za gradsko grijanje i dio toplovoda u Srebrenici, a nakon rata ništa od toga nije rekonstruisano.
Opština je više puta kandidovala projekat obnove sistema centralnog grijanja raznim međunarodnim donatorima, ali riječ je o velikoj investiciji i do sada niko nije prihvatio da obezbijedi sredstva ili barem dio novca za taj projekat.
Stanari stambenih zgrada prinuđeni su da stanove zagrijavaju na razne načine, ali većina koristi drva kao najjeftiniji i najsigurniji izvor grijanja.
Promjena načina zagrijavanja stanova dovela je do toga da se u jesen u Srebrenici stvaraju lageri ogrevnog drveta oko stambenih zgrada, na trotoarima, zelenim površinama i parkinzima, pa i na dječijim igralištima.
To otežava i odvijanje saobraćaja, ugrožava kretanje pješaka, a, prvenstveno, nedostaje prostor za parkiranje automobila, budući da su parkirališta dobrim dijelom zatrpana drvima i tako će ostati dok ne bude obnovljen sistem gradskog centralnog grijanja.
Nekoliko firmi, škole i još neke ustanove u ovim sredinama imaju vlastite sisteme centralnog grijanja.