Zima počinje kada Sunce u svom prividnom godišnjem kretanju nebom stigne do najniže tačke na svom putu. U stvarnosti, Zemlja kruži oko Sunca i zato kažemo da je ovo kretanje Sunca prividno. Prvi dan zime je ujedno i najkraći dan u godini, sa najdužom noći. To je dan zimskog solsticija ili zimske kratkodnevice.
"Ove godine, zima na sjevernu poluloptu stiže 21. decembra u 18:11 sati. Prvog dana zime, Sunce u Sarajevu izlazi u 7:17 sati, a zalazi u 16:12 sati. Zima će trajati 88,99 dana, sve do 20. marta 2014. godine, kada počinje proljeće", saopćili su za naš portal iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Prvog dana zime, Sunce je u podne u najnižoj tački u našim krajevima. Tako će od izlaska do zalaska načiniti kraći put (luk) nego prvog dana ljeta, kada je u podne u najvišoj tački. Tokom zime, dani će postajati sve duži, a noći sve kraće da bi se na prvi dan proljeća izjednačili.
Ljudi su još davno primjetili kako tokom godine postoji određena, više ili manje, pravilna smjena tipova vremena u stanovitim dijelovima godine. Uočili su da su ti dijelovi godine, ili sezone, usko povezani sa kretanjem Sunca na nebu. U toplom dijelu godine Sunce se kretalo u luku visoko nad horizontom, a u hladnom dijelu godine bilo je nisko nad horizontom. U umjerenim geografskim širinama, u kojima se nastanio najveći dio čovječanstva, ljudi su razlučili četiri godišnja doba, proljeće, ljeto, jesen i zimu.
Godišnja doba su, dakle, četiri perioda na koje djelimo godinu ovisno od položaja Sunca na nebu. Uzrok smjene godišnjih doba jest nagib Zemljine ose u odnosu na ravninu po kojoj Zemlja obilazi oko Sunca. Za kruženja Zemlje oko Sunca zamišljena Zemljina osa ostaje uvijek jedanko položena u svemiru. Primjera radi, sjeverna strana Zemljine osi uvijek pokazuje tačku vrlo blizu zvijezde Sjevernjače. Zemlja putuje sve dok ne dođe u položaj kada je Južni pol najbliži Suncu. Sjeverni pol je tada najviše udaljen od Sunca te je na sjevernoj polutki noć najduža, a dan najkraći. Zimska kratkodnevnica je početak zime na sjevernoj polulopti.
Zanimljivo je spomenuti da prvi dan zime, kada je dan najkraći, uobičajeno nije nahladniji dan zime i da tokom zime dan postaje sve duži. Najniža i najviša srednja mjesečna temperatura u umjerenim širinama nastupaju nakon solsticija. To kašnjenje vremena za astronomskim pojavama posljedica je postojanja atmosfere i hidrosfere, koji mijenjaju toplinski bilans Zemlje. Naime, potrebno je neko vrijeme da se atmosfera, a posebno mora, ugriju ljeti, odnosno ohlade zimi.
Također, zima ne dolazi svake godine u isti sat, pa ni u isti dan. Čak i u udžbenicima i atlasima nisu uvijek navedeni isti datumi. Naime, Zemljina osa ne mijenja položaj u prostoru tokom vremena, ali ipak postoje razmjerno polagane, dugoročne promjene položaja Zemljine ose zbog složenih uzajamnih gravitacijskih djelovanja tijela Sunčevog sistema, posebno Sunca i Mjeseca na Zemlju, tzv. precesija i nutacija. Zbog toga se pomjeraju tačke kratkodnevnice i ravnodnevnica po ekliptici u suprotnom smjeru od prividnog godišnjeg gibanja Sunca. Na sam datum kratkodnevnice i ravnodnevica utiče i korekcija kalendara u prijestupnim godinama.
