Šta BiH donosi 2015. godina: Nadajmo se najboljem, budimo spremni na najgore
Politički analitičari za Klix.ba govore o tome što možemo očekivati od 2015. godine, odnosno šta možemo očekivati od vlasti koja će, nadajmo se, biti formirana u potpunosti u ovom mjesecu na svim nivoima.
Politički analitičar Almir Terzić smatra da ćemo i u 2015. godini svjedočiti nadmudrivanjima političara u vezi s pozicijama, jer je kaže, već je sada očito da je i ovog puta najbitnije kako raspodijeliti izborni plijen.
Nisu još shvatili ozbiljnost situacije
"Bar prvu polovinu godine ćemo sasvim sigurno vidjeti natezanja u vezi s tim ko će činiti vlast na nivou BiH, odnosno ko će činiti vlast u Federaciji. Pokazatelj toga je i činjenica da su gotovo svi nivoi vlasti u BiH donijeli odluke o privremenom finansiranju, umjesto budžeta, što im je zakonska obaveza te da još uvijek nema definitivne političke saglasnosti šta su prioriteti na nivou BiH, a posebno entiteta FBiH. Dakle, čeka nas veoma neizvijesna, a bojim se po građane BiH teška godina, jer vlasti na svim razinama nisu shvatile ozbiljnost situacije u kojoj se zemlja nalazi", kaže Terzić.
On smatra kako će nezadovoljstvo građana i nezadovoljnih radnika kulminirati tokom 2015. godine. Osim toga, bit će ugrožena i primanja budžetskih korisnika, a tada će se vlast u BiH tek suočiti sa ozbiljnim problemom i eventualnim masovnijim protestima.
"Političkim strankama će prvenstveno biti prioritet da zauzmu javna preduzeća i institucije gdje su centri moći, kao što su telekomi, pošte i slično, zapravo sve one kompanije gdje se ostvaruje dobit. Time će jasno pokazati da ne mare istinski za građane ove zemlje", mišljenja je Terzić.
Univerzitetski profesor i analitičar Esad Bajtal kaže da prije svega treba krenuti od toga da u BiH imamo potpuno neuređeno društvo i državu te vlasti koje ne brinu o onima koji su ih izabrali već brinu o svojim stranačko-privatnim interesima.
"U tom smislu ja nemam nikakvih nada, a ne smijem imati ni želja, jer bi ostale prazne i neispunjene. Pošteno i racionalno govoreći, a na osnovu iskustva koje imamo sa ovim vlastima posljednjih 20 godina, koja je jedna te ista vlast u više grupacija koje se smjenjuju, ja ne očekujem ništa novo osim nove godine", kaže Bajtal.
Kada su pitanju građani, mogli smo vidjeti da je u februaru prošle godine počeo neki oblik njihovog buđenja i negodovanja ovakvom situacijom u zemlji. To buđenje nije bilo toliko iz glave, koliko iz stomaka, smatra Bajtal.
"Ukoliko ne bude nekih promjena, ukoliko se neki procesi ne otvore, konačno možemo očekivati i pobunu građana, odnosno očekivati njihovu riječ i gest koji će ovima na vlasti reći dosta je i ovako više neko ne može", kaže Bajtal.
Mnogi su skloni mišljenju da sadašnja vlast, koja je doduše još uvijek u procesu konstituisanja, neće dočekati naredne izbore i da će biti smijenjena u građanskom buntu. Ovo se posebno odnosi na bh. entitet RS u kojem vladajuća struktura ima i tjesnu većinu u entitetskom parlamentu. Profesor Bajtal kaže da je takvo što teško prognozirati i da svi mi u BiH živimo "veliki trenutak velikog iščekivanja".
BiH je dobila i novu šansu od EU, novi pristup EU integracijama. Hoće li u kojoj mjeri naši političari to iskoristiti, ostaje da se vidi.
"Pred nama je inicijativa, ali inicijativa je bilo i ranije. Čak i sam Dayton po sebi je jedna inicijativa. Mi imamo samo priče i obećanja koja se ne ostvaruju, kako predizborna, tako i ona tokom mandata. Šta će biti sa tom inicijativom EU teško je predvidjeti, ukoliko samu inicijativu ne prate neke mjere i sankcije u slučaju njenog neprovođenja. Ovo nije samo inicijativa, tu se kaže i dat ćemo vam toliko i toliko sredstava, a to je ogroman novac. I to se obećava, ali kad imate ovako iracionalno postavljene stvari, onda je teško bilo šta predvidjeti i očekivati", ponavlja Bajtal.
Ni fotelje nisu sigurne
Profesor sa Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević kaže da je pred nama godina političkih demistifikacija, razračunavanja i raspakivanja. To je nešto što će označiti dinamizaciju političkog života i borbe, a u konačnici će dovesti do mogućnosti da se neke nove snage više angažiraju u političkom životu.
"Što se tiče ekonomije i finasijske krize, tu ne treba očekivati velike pomake, a na političkom planu mislim da će biti ključno približavanje EU. U ovim, da tako kažem borbama i aspiracijama Rusije s jedne i EU s druge strane, BiH će ipak ostvariti pozitivan pomak. To neće biti politička volja naših predstavnika vlasti, već će to jednostavno biti diktati koji će oni htjeli ili ne morati slijediti", mišljenja je Osmančević.
Profesor kaže da je teško biti prognozer i biti potpuno precizan, ali također ne isključuje mogućnost neke vrste prijevremenih izbora i smijena vlasti.
"Vlast je toga svjesna i ljudi koji su vlasti su svjesni da im taj mandat i te fotelje nisu do kraja izvjesni", kaže Osmančević.
On smatra da su u pitanju nijanse između RS-a i Federacije u tom pogledu, da će vlasti biti sve više pod socijalnim pritiskom, što je i ključni problem kojem se ne posvećuju dovoljno.
"Što se tiče protesta, oni su ponovo počeli ili bolje rečeno nisu nikada ni prestali. Ima najava da će doći do novih masovnijih protesta 7. februara, na godišnjicu onih iz 2014. Oni sasvim sigurno neće imati istu formu, a sada ćemo vidjeti da li će biti bolje organizirani odnosno da li će biti bolje artikulirane poruke prema vlasti. Vidjet ćemo da li će biti mirniji, ali politički efektniji u smislu artikulacije zahtjeva", kaže Osmančević.
Mnogo je pokazatelja da su potrebne korjenite promjene, da su potrebne nove političke snage, a one sigurno nisu među strankama koje sada koaliraju i koje za sebe tvrde da su reformatorske, smatraju analitičari. Ta snaga je u narodu koji je nezadovoljan i isfrustriran postojećim stanjem.
