Šta će značiti promjena načina učenja u sarajevskim školama koja je već u pripremi

SAFER je akronim od engleskih riječi sustainability (održivost), awareness (svjesnost), future literacy (pismenost o budućnostima), ethic (etičnost) i resistance (otpornost).

Kantonalna ministrica za odgoj i obrazovanje Naida Hota-Muminović (NiP) je za Klix.ba istakla da prethodno navedeno odražava vrijednosti za koje se želi da ih prihvate i baštine oni koji pohađaju predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Šta SAFER podrazumijeva

Obrazložila je zašto ministarstvo kojim rukovodi smatra da bi promjene u učenju trebale biti zasnovane na navedenim principima.

Za održivost je napomenula da se više ne definiše u uskom ekološkom smislu, već obuhvata pitanja poput klimatskih promjena, ekonomske i rodne nejednakosti te socijalne pravde.

Za svjesnost je navela da podrazumijeva, ne samo prihvatanje, već i razumijevanje stalnih promjena i globalnih trendova te uvažavanje, kako je izjavila, uvažavanja bogatstva različitosti i pluralizma u Bosni i Hercegovini.

Za pismenost o budućnosti je istakla da je riječ o nečemu što je prepoznao i UNESCO, a podrazumijeva sposobnost uočavanja promjena i iznalaženje načina kako na bolji način učestvovati i utjecati na budućnost.

Za etičnost je konstatovala da bi trebala da seže dalje od jednostavnog definisanja onoga što je ispravno te da obuhvati, kako je naglasila, sve vrijednosti koje nastojimo unaprijediti i podsticati u svim aspektima društva.

Za otpornost je navela da se odnosi na osposobljavanje za kreativno i fleksibilno djelovanje u suočavanju s neočekivanim promjenama i izazovima.

Hota-Muminović je mišljenja da se uključivanjem ovih principa može doprinijeti tome da mladi budu odgovorniji prema planeti, konkurentniji u globaliziranoj ekonomiji, svjesniji globalnih promjena, da odluke donose u skladu s etičkim normama te da budu, kako je ukazala, emocionalno i duhovno otporni. Izdvojila je značaj svjesnosti i otpornosti usljed digitalne transformacije i dominacije društvenih mreža.

"Njima se potiče kritičko razmišljanje i briga za mentalno zdravlje učenika. U krajnjoj liniji, svaki put kada učenike ohrabrimo da kritički razmišljaju i postavljaju pitanja, kada ih ne ušutkujemo, mi zapravo radimo na njihovoj svjesnosti i razvijamo njihovu otpornost. Učiti ih da se ne boje napraviti grešku, već da budu spremni tu grešku ispraviti, a na konstruktivnu kritiku odgovoriti na isti način, čime razvijamo njihovu etičnost", konstatovala je.

Ovo bi bilo omogućeno, prema njenim riječima, kroz školske i vannastavne aktivnosti kojima se "zagovara prosperitetan i odgovoran" građanin.

Razlozi za promjene u načinu učenja

Govoreći o razlozima planiranih promjena u načinu učenja, podsjetila je da se trenutnim obrazovnim metodama odavno ne zadovoljavaju učeničke potrebe.

"Svijet se ubrzano mijenja i potrebno je da procese prilagođavamo vremenu u kojem živimo i pripremamo za vrijeme koje dolazi. Već odavno taj svijet više ne govori o vrijednostima, niti ih zagovara. Ovim dokumentom se odgovara na nove potrebe učenika i zajednice te je rezultat zajedničkih napora u pronalasku novih rješenja za višestruke izazove s kojima se suočavamo kao društvo i kao nastavni kadar", dodaje Hota-Muminović.

Tvrdi da su mnogi prosvjetni radnici, kako je naglasila, već intuitivno počeli raditi na vrijednostima te da im je za to potrebno ohrabrenje, poticaj i vidljivost da su to opredijeljenja i obrazovnih vlasti. Uvjerava da će se omogućiti promjena uloga škole, za koju je napomenula da mora biti otvorena prema zajednici, te promjena uloge učenika koji "više neće biti posmatrač, već učesnik svih procesa".

SAFER-ove sporne tačke

Dio prosvjetne zajednice je nezadovoljan kako se došlo do SAFER-a i ono što je njime predloženo. Među onima koji su nezadovoljni je i Namir Ibrahimović iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step koji ima više primjedbi.

Prva njegova zamjerka je ta što na, kako je kazao, na jednom strateškom dokumentu ne bi trebali raditi stranci. U ovom slučaju to su Christopher Jones, Ziauddin Sardar i Scott Jordan. Svi oni su iz britanskog Centra za postnormalne politike i futurističke studije (The Centre for Postnormal Policy and Futures Studies - CPPFS).

Na internetskoj stranici ovog centra je navedeno da promovišu "pismenost o budućnosti, s fokusom na marginalizovane narode i muslimanska društva. Centar radi sa zajednicama, dobrotvornim organizacijama, fondacijama te istraživačkim, obrazovnim i umjetničkim institucijama kako bi podstakao na kritičko propitivanje, akciono (refleksno) učenje i etičku imaginaciju za oblikovanje dekolonizovane, alternativne i preferirane budućnosti".

Angažman na SAFER-u je imala i sarajevska Fondacija "Mulalić" za koju je i Ibrahimović primijetio da je osnovana u januaru 2022. godine. Ova fondacija je na svojoj internetskoj stranici kao misiju istakla "promociju i zaštitu porodičnih vrijednosti, duhovnih, kulturnih, obrazovnih i tradicijskih vrijednosti te unapređenje psiho-fizičkog zdravlja čovjeka".

Ibrahimović je naveo da je riječ o fondaciji koja uopće nema iskustva s obrazovanjem te da su među njenim aktivnostima bile, kako je izdvojio, učenje hifza (učenje i pamćenje Kur'ana) u Muftijstvu sarajevskom, pomoć u izgradnji džamije isl.

"U izradi strateškog dokumenta ne može učestvovati organizacija koja nema obrazovni background", dodaje.

Sljedeća stvar koja mu je sporna jeste to što u objavljenom dokumentu nije sadržano objašnjenje zašto su izabrana tri spomenuta autora.

"Šta su oni procijenili, kakvo je stanje, od čega polazimo, šta je to trenutna obrazovna praksa, kuda razvijamo ovo društvo? Zašto smo angažovali trojicu teoretičara koji zagovaraju pojam 'postnormalna vremena' te u skladu s tim vremenima planiraju pripremu za okretanje ka nekakvih više budućnosti i da je obrazovni sistem ključan za pripremu za 'postnormalna vremena'", naglasio je.

Smatra da su autori trebali biti izabrani na osnovu javnog poziva, da su trebali biti uključeni svi relevantni akteri te da je dokument trebao biti proizvod javne rasprave. Ibrahimović je za SAFER konstatovao da je riječ o, kako je rekao, očajno napisanom dokumentu.

"To sam nazvao self-help literaturom (literaturom za samopomoć). Napisano je u smislu da bi nešto trebalo, da bi nešto moralo, mi smo građani svijeta. Tu su nekakve budalaštine da bi učenici u Kantonu Sarajevo trebali proučavati prašume i tajge. Tu su neke od uopćenih do banalnih stvari, a koje uopće apsolutno ništa ne znače. Šta uraditi s tim dokumentom, šta on donosi", pitao je.

Prema njegovim riječima, postoji niz netačnih informacija, među kojima je ta da je vjeronauka u osnovi sekularnog obrazovanja te da se ovdje jedino baštini islamska tradicija koja počinje s Osmanskim carstvom. Napomenuo je da obrazovna tradicija u Bosni i Hercegovini počinje prije osmanske vladavine te da je obrazovna tradicija postojala i u franjevačkim redovima. Konstatovao je da obrazovni ciljevi nisu podudarni onome što je zamišljeno SAFER om.

Problematično mu je i to što su Ziauddin Sardar i Scott Jordan, zajedno sa Jordijem Serrom, autori knjige "Muslimanska društva u postnormalnim vremenima".

"Čitav koncept njihove priče o budućnosti, korištenja obrazovanja jeste kako bi trebalo pomoći muslimanima da se pripreme za budućnost. Postavlja se pitanje da li u pozadini stoji da smo mi dio islamskog svijeta. Kada u SAFER-u govore o etici, naveli su da učenici trebaju izučavati i druga etička učenja, a ne samo Zapadna. Mnogo stvari je čudno, nije objašnjeno do kraja, nije ostavljen prostor za potpunu analizu", ukazao je.

Jonesa, Sardara i Jordana je opisao kao istomišljenicima, kao nekome ko pripadaju istoj školi, što je za njega pokazatelj da su izostala različita viđenja obrazovanja. Zbog toga je za njega pitanje i to zašto baš Jones, Sardar i Jordan i njihove teorije i zbog čega za reformu nije angažovan npr. Slavko Gaber koji je vodio uspješnu tranziciju slovenskog obrazovanja, a za kojeg misli da puno bolje razumije bh. kontekst.

Nije mu poznato da su Jones, Sardar i Jordan bili u nekoj drugoj državi angažovani na reformi obrazovanja. Naglasio je da je jedan od njih prilikom predstavljanja SAFER-a govorio o budućnosti islamskih društava te je poručio da od nadležnih treba tražiti odgovor zašto je to bio slučaj. Mišljenja je da SAFER vodi u svijet koji je, kako je izjavio, u suprotnosti s onim što je ustavom utvrđeno.

"Koliko znam, mi smo sekularna država, neko ko baštini javno obrazovanje, prije svega ono koje je nastalo 1945., a to je masovno javno obrazovanje koje je svima dostupno. Ovim dokumentom se to potpuno previđa. Preskočio se period tokom kojeg se obrazovanje razvijalo, niti se koriste bilo kakve njegove prednosti i kako bi se moglo popraviti", dodaje.

Ukazao je i na to da se uopće ne spominje reforma obrazovanja koja se u Kantonu Sarajevo provodi već dvije godine. Zbog toga je pitao da li to znači da će se postojeća reforma poništiti i započeti s nekom novom reformom. Shodno prethodno navedenom, Ibrahimović ima dojam da Ministarstvo za odgoj i obrazovanje istovremeno vodi više osoba, a da niti jedna od njih zna šta rade oni ostali.

Kao razlog zbog kojeg smatra da je SAFER obavijen velom tajne je i taj što novinarki Rubini Čengić u martu prošle godine nije dozvoljeno da uđe u sarajevsku Drugu gimnaziju, gdje je bio prvi sastanak za izradu SAFER-a, kako bi izvještavala o ovoj reformi. Naš sagovornik ne misli da je postojala namjera da se raspisuje javni poziv po ovom pitanju.

Ministrica o kritikama

Ministrica Hota-Muminović je poručila da ne želi kometarisati, kako je izjavila, paušalne ocjene o sadržaju ovog dokumenta, budući da joj nije poznato ko ih plasira, niti kakve su njegove ili njene stručne kompetencije i namjere. Pitali smo je kako su izabrani oni koji su radili na SAFER-u i koji su bili kriteriji za njihov izbor.

"Partnerstva u unapređenju obrazovnog sistema su nam važna i nastojimo ih uspostavljati i održavati. Ministarstvo sarađuje s različitim domaćim i međunarodnim, vladinim i nevladinim organizacijama te cijeni njihov doprinos unapređenju oblasti odgoja i obrazovanja u Kantonu, kao i državi. U tom kontekstu treba posmatrati i saradnju s Fondacijom 'Mulalić' u ovom konkretnom projektu, kao i odabir britanskog centra za izradu ovog dokumenta", navela je.

Prema njenim riječima, u radu fokus grupe koja je učestvovala u izradi dokumenta bili su profesionalci iz obrazovne zajednice koji su izabrani na osnovu svojih kompetencija, stručnosti, iskustva, aktivizma u zajednici i poziciji koju trenutno imaju. Osim resorne ministrice, oni koji su bili učesnici radionica za izradu SAFER-a bili su:

• Bivši kantonalni ministar za nauku, visoko obrazovanje i mlade Pavle Krstić;

• Prorektorica za kvalitet Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Dušanka Bošković;

• Prorektorica za nastavu i studentska pitanja UNSA Dženana Husremović;

• Vanredni porfesor Filozofskog fakulteta UNSA Mirza Sarajkić;

• Viša stručna saradnica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo Stanislava Matić;

• Direktorica Osnovne škole "Vrhbosna" Erzumana Fukelj;

• Direktor Druge gimnazije Seid Alibegović;

• Pomoćnica ministrice u Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Lamija Husić;

• Stručni savjetnik u Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Emil Hodžić;

• Viša stručna saradnica u Ministarstvu za odgoj i orbrazovanje Elma Kico;

• Konsultantica pri Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Azra Dedović;

• Viša stručna saradnica u Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Sedžida Hadžić.

Hota-Muminović tvrdi da Ministarstvo Jonesu, Sardaru i Jordanu nije dalo nikakvu naknadu, odnosno da je kompenzaciju za njihov rad i boravak u potpunosti finansirala Fondacija "Mulalić".

Također uvjerava da SAFER nije zaokret prema obrazovanju utemeljenom na vjerskim načelima, a u prilog ovoj tvrdnji je navela njeno obrazloženje onoga što bi trebala značiti ta promjena u učenju. Naglasila je da ovo neće biti zamjena niti prekid kurikularne reforme.

"Kurikularna reforma je već drugu godinu vrlo konkretan proces koji se provodi uz puni angažman svih učesnika obrazovnog sistema - nastavnog kadra, roditelja, djece i učenika. Iza nas je mnoštvo aktivnosti, a ispred nas još mnogo posla", dodaje Hota-Muminović.

Hota-Muminović je zahvalna svima koji su uključeni u koncept SAFER uz poruku da joj je važno "kakva se država i društvo ostavljaju novim generacijama i da je još važnije kakve će biti generacije kojima ostavljamo državu i društvo".

Najavila je da će SAFER biti predstavljen i drugim učesnicima u obrazovanju, a da će potom uslijediti njegova primjena u obrazovnim ustanovama. Obećala je i, kako je navela, jačanje prosvjetnog kadra za provođenje ovog koncepta.