Šta definiše Inzkov zakon: Kažnjivo je negiranje genocida, ali i opravdavanje bilo kojeg ratnog zločina

Od Inzka se godinama tražilo da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, ali je on pozivao da to urade političari u našoj zemlji. To je, naravno, bilo u potpunosti nerealno. I kada je bio na izlaznim vratima, Inzko je nametnuo zakon. Međutim, važno je naglasiti da je zakon postavljen izuzetno široko i ne precizira samo genocid u Srebrenici, kako to možda djeluje u javnosti i kako se pozivalo da zakon treba biti postavljen.

Inzko se ipak odlučio za izmjene, odnosno dopune stavki u Krivičnom zakonu BiH.

Izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Inzko jasno naglašavaju da će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina onaj ko:

• javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida
• zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen na sudovima u Hagu ili BiH

Ovdje je interesantno da će biti kažnjivo i opravdavanje onih koji su pravosnažno osuđeni za zločin protiv čovječnosti, ali i samo ratni zločin. Dakle, bez obzira na to o kome se radi, primjenom ovog zakona neće biti dozvoljeno veličati, opravdavati ili na neki drugi način glorifikovati ratne zločine ili ratne zločince.

Iako je najveći broj ratnih zločina počinila vojska RS-a, za krivično djelo ratnog zločina osuđeni su i neki pripadnici bošnjačkog, kao i hrvatskog naroda. Tako će biti kažnjivo svako minimiziranje tih zločina, kao i davanje naziva ulica, trgova, ustanova i slično po takvim ličnostima. Evidentno je da će prvi zadatak pravosudnih institucija biti usmjeren, pored onog najistraženijeg, ka negiranju genocida.