Šta donosi zakon o porijeklu imovine u KS: Svaki poklon iznad 200 KM smatrat će se mitom
Izabrani zvaničnici nakon usvajanja ovog zakona morat će prijaviti imovinu i prihode, kao i poklone koje dobiju tokom obavljanja javne funkcije.
Ovaj zakon direktno će se odnositi na zastupnike u Skupštini KS, premijera i ministre u Vladi KS, gradonačelnika Sarajeva, općinske načelnike te na direktore i zamjenike direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija, članova skupština upravnih i nadzornih odbora u Kantonu Sarajevo.
Zakon će se također odnositi i na izabrane savjetnike spomenutih dužnosnika, njihove bliske srodnike (bračni i vanbračni drug, otac, majka, dijete, usvojitelj) te "povezanu osobu", što podrazumijeva bliske srodnike izabranih i imenovanih zvaničnika.
Pokloni do 200 KM
Zakon definiše da će se pokloni čija vrijednost prelazi 200 KM smatrati mitom. Ured za borbu protiv korupcije je nadležan za sprovođenje ovog zakona.
Svi navedeni službenici i zvaničnici će morati popuniti formular i prijaviti kojom imovinom raspolažu, koje su im obaveze ukoliko ih imaju, da li imaju depozite i kamate u bankama te da li imaju prihode u inozemstvu.
Nosilac javne funkcije ne može tražiti, niti primiti poklone ili druge pogodnosti za sebe, niti za svoje srodnike, za obavljanje svojih dužnosti. Poklonom u smislu ovog zakona smatra se lična korist u vezi s vršenjem javne dužnosti. Poklon u vrijednosti do 200 KM nosioci javne funkcije mogu zadržati i ne trebaju ga prijaviti. Poklonom se smatra i više poklona od iste osobe u periodu od jedne godine.
Drastične kazne
Nosilac javne funkcije neće smjeti primiti novac, ček ili drugi vrijednosni papir bez obzira na iznos. U slučaju sumnje o vrijednosti poklona nosilac javne funkcije dužan je zatražiti račun od davaoca poklona.
Zakon će posebno tretirati tzv. protokolarne poklone, koji se mogu primiti i bit će vlasništvo institucije. Svi primljeni pokloni, imena osoba koje su uručile poklon i vrijednost poklona bit će obavezno unošeni u registar.
Funkcioneri koji ne prijave imovinu za kašnjenje u toj proceduri mogu biti kažnjeni novčano do 2.500 KM, a ako ne prijave pri preuzimanju dužnosti mogu biti kažnjeni kaznom do 20.000 KM. Istim novčanim iznosom bit će kažnjeni oni koji odbiju prijaviti imovinu nakon zahtjeva Ureda za kontrolu te kaznom od 20.000 KM ukoliko ne prijave imovinu nakon udaljavanja s javne funkcije.
Za ponovljene prekšraje propisane su kazne do 6.000 KM.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
