Šta je Dodikov kamen u cipeli i koje državne nadležnosti želi poništiti
Naime, u dokumentu se naređuje institucijama RS-a "da ne prihvataju i ne provode odluke visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH", a entitet bi, kako se navodi, "preuzeo nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH, a nemaju direktno određenje u Ustavu".
Tačka je vjerovatno namjerno vrlo neprecizno formulisana jer u prvom dijelu kaže da će poništiti samo odluke OHR-a i Ustavnog suda BiH u vezi sa prijenosom entitetskih nadležnosti na BiH, a zatim navodi da je riječ o odlukama koje nisu zamišljene ustavom.
Ukoliko bi Dodik išao u poništavanje odluka koje je donio Ustavni sud i visoki predstavnik, bio bi to zaista mali broj odluka s obzirom na to da je većina nadležnosti zapravo dogovorena u Parlamentarnoj skupštini. Ukoliko bi se njegovo nepriznavanje državnih nadležnosti proširilo na izvorni Ustav u potpunosti, onda bi to značilo da Dodik želi čak i vraćanje na samo tri državna ministarstva, što je krajnost koju čak ni on nije izgovorio u svojim pretjeranim obraćanjima u javnosti.
Kako su prenošene nadležnosti s entiteta na BiH
Donošenjem dejtonskog Ustava BiH i određivanjem prava, obaveza i nadležnosti, ostavljena je mogućnost da one budu izmijenjene u skladu sa zajedničkim dogovorom ili potrebom za promjenom nadležnosti. To se u godinama kasnije više puta i dogodilo kada su formirane zajednička vojska, poreski sistem, policijske agencije SIPA i OSA i drugo.
Jedan dio tih odluka je donio visoki predstavnik no naknadno su ratificirane i u Parlamentarnoj skupštini BiH, a u čemu su učestvovali i političari iz RS-a koji danas žele potpisati izjavu o ukidanju istog. Jedan dio nadležnosti prenesen je i nakon pritiska visokog predstavnika, ali ipak međusobnim dogovorom, uz manje intervencije i korištenje Bonskih ovlasti.
Npr. Zakon o državljanstvu BiH objavljen je 1997. godine "pod pritiskom i voljom visokog predstavnika za BiH", čime je "nadležnost u ovom dijelu prenesena sa entiteta u jurisdikciju Ministarstva civilnih poslova i komunikacija. Međutim, zakon je donesen regularno u parlamentu 2016. godine i za njega su također glasali političari iz RS-a koji su i danas politički aktivni.
Također, Zakon o Graničnoj policiji je prvo 2000. godine donio Petritsch s ciljem uspostavljanje jedinstvene agencije, a 2007. je zakon usvojen i u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch je u maju 2002. godine donio i Odluku o donošenju Zakona o Visokom sudskom vijeću Bosne i Hercegovine, a što je kasnije usvojeno u oba doma parlamenta. Na isti način i iste godine su također uspostavljeni državno tužilaštvo i sud.
To znači da provođenjem svojih namjera, Dodik ne bi poštovao odluke državnog pravosuđa.
Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA BiH) je visoki predstavnik Paddy Ashdown predložio 2003. godine, a što je usvojeno godinu kasnije u oba doma parlamenta.
Nekoliko nadležnosti je preneseno zajedničkim dogovorom, ali uz "pomoć" i otvoreni pritisak visokog predstavnika. Takvi su zakoni o indirektnom oporezivanju, odbrani i policijskim agencijama.
UIO BiH je npr. uspostavljen 2005. godine, kada su u Parlamentarnoj skupštini usvojeni odgovarajući zakoni, ali nakon odluke visokog predstavnika o uspostavljanju Komisije za indirektnu poresku politiku, koja je za cilj imala ovu vrstu reforme.
Slične komisije je visoki predstavnik formirao i kada je riječ o SIPA-i i Oružanim snagama BiH, no sam prijenos nadležnosti je plod dogovora i rada te komisije.
Zakon o SIPA-i je tako usvojen 2004. u Parlamentu, ali uz velike poteškoće i probijanje rokova, a rukovodstvo SIPA-e je na kraju postavljeno direktno odlukom visokog predstavnika. Oružane snage BiH su formirane 2005. godine dogovorom tri člana komisije koju je uspostavio visoki predstavnik Paddy Ashdown.
Pored nabrojanih, postoji i niz drugih manjih državnih tijela i institucija koje su naknadno uspostavljene na nivou države, no nismo ulazili u detalje koji se tiču obrazovanja, zdravstva, privrede i slično.
Objektivno sagledano, Dodik ni ovaj put ne može uspjeti u onome što najavljuje, kao što ni prethodni pokušaji nisu bili uspješni. Međutim, nada se da će ovakvim prijetnjama i ucjenama dobiti ono što mu je potrebno, a to je najvjerovatnije novac.
Ono što je pak realnija prijetnja Milorada Dodika koju smo čuli prethodnih dana od toga da će BiH vratiti na izvorni Dejton, je činjenica da želi povući srpske sudije iz Ustavnog suda BiH što bi dovelo u pitanje funkcionalnost istog. Naime, neopravdano nedolaženje sudija na sjednice ne onemogućava sud da održi plenarnu sjednicu, ali postoje još malo i veliko vijeće, koji ne mogu biti održani bez njih. Odluka o povlačenju srpskih sudija bi tako u najmanju ruku usporila ionako spor rad ustavnih sudaca te stavila na njih dodatni teret.
