Šta je dogovoreno u Briselu: Sud BiH marginalizovan, Viši sud BiH bit će u RS-u
U potpisanom protokolu stoji da reformu Zakona o sudovima BiH treba razviti na osnovu verzije teksta nacrta koji je danas u Briselu predstavilo ministarstvo pravde Republike Srpske. Taj tekst, kao i nacrt Zakona o sudovima BiH iz 2013. godine će dalje biti predmetom diskusije u kontekstu predstojećeg TAIEX seminara koji će se održati u Sarajevu 1. i 2. oktobra.
O kakvim prijedlozima se radi?
Naime, Nacrt zakona o sudovima predložilo je još 2013. godine Ministarstvo pravde BiH na čelu sa Barišom Čolakom. U njemu su sadržani već određeni kompromisi.
S druge strane, jučer je prihvaćeno da kao ravnopravna osnova za pregovore bude i prijedlog zakona koji je iznio ministar pravde RS-a Anton Kasipović.
Osnovne odrednice prijedloga koji dolazi iz RS-a su već poznati stavovi iz RS-a da Sud BiH može suditi samo za djela propisana Krivičnim zakonom BiH, odnosno u slučaju kada su prekršeni zakoni koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Prema prijedlogu iz RS-a potpuno se briše član 7 stav 2 Zakona o sudu BiH koji govori o krivičnoj nadležnosti.
Naime, ovim članom kaže se da je Sud BiH "nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine; mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine."
Iz RS-a prihvataju da se formira Viši sud, ali ne i Vrhovni sud s tim da bi njegovo sjedište moralo biti negdje na teritoriji RS-a. Ovaj sud bi obavljao ulogu drugostepene instance, odnosno faktički bi Apelacioni odjel Suda BiH bio preimenovan u Viši sud BiH te bi bio premješten u RS.
Jedan od zahtjeva jeste da sastav Suda BiH, Vušeg suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a mora pratiti ustavnu strukturu BiH što bi značilo da tačno određeni broj sudaca, tužilaca i članova VSTV-a mora biti iz RS-a, a morala bi biti i ispoštovana ravnomjerna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda.
U RS-u zadovoljni
Anton Kasipović, entitetski ministar pravde, danas je Vladu RS-a usmeno informisao o jučerašnjem dogovoru.
Kasipović je rekao da je za RS prihvatljivo rješenje da se dođe do jasno propisane nadležnosti Suda BiH u prvom i drugom stepenu.
"To znači da postoji pravosudni sistem RS-a u koji ne bi bilo omogućeno prodiranje prema pojedinačnim kriterijumima", rekao je Kasipović.
"Potpisivanje protokola u Briselu, kojim se predviđa izmjena Zakona o sudovima BiH, nije riješilo sva pitanja, ali je postavilo načine na koje bi trebalo da se rješavaju", izjavio je danas predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
U Sarajevu muk
Niko od nadležnih u Parlamentarnoj skupštini BiH nije želio komentarisati jučerašnji dogovor. Kako Klix.ba saznaje, o jučerašnjem dogovoru i njegovim detaljima ništa ne zna ni zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić.
Nakon što je prije nekoliko sedmica odlučeno da vođenje strukturalnog dijaloga preuzmu nadležni ministri, glavnu riječ u cijelom procesu vode dva ministra koji dolaze iz HDZ-a BiH, te jedan iz SNSD-a.
